Od 1997. HFP je kroz kratkoročne zajmove tvrtkama u većinskom vlasništvu države isplatio 1,58 milijardi kuna, a do istih trgovačkih društava uspio je naplatiti svega 331,8 milijuna kuna ili 21 posto odobrenih pozajmica. Najveći dio kratkoročnih zajmova (1,23 milijarde kuna) završio je u stečajnoj masi propalih tvrtki poput crikveničkog Jadrana, riječkog Croatia linea ili Sušionice iz Vrpolja.

Zbog nemogućnosti naplate, HFP je otpisao 381,75 milijuna kuna, 201,2 milijuna kuna pretvorio je u temeljni ulog, a 374,4 milijuna kuna još uvijek vodi kao potraživanje. Unatoč katastrofalnoj naplati, HFP je samo pet i pol milijuna kuna potraživanja sudski utužio.

U izvješću koje je potpisao predsjednik nadzornog odbora Goran Marić opisuje se praksa odobravanja zajmova, koja nije imala nikakvog ekonomskog opravdanja. Konstatira se da trgovačka društva kojima HFP odobrava zajmove, u pravilu zajmove ne vraćaju već traže odgodu što fond odobrava i sklapa nove ugovore na godinu dana.

Koliki su razmjeri pretrpljene štete na račun poreznih obveznika, svjedoči podatak da su gubici koje je fond ostvario neracionalnim kreditiranjem 'bolesnih' tvrtki veći od ukupnih dividendi koje su uplatile 'zdrave' tvrtke u 17-godišnjem razdoblju. Dok su gubici odobreni za preživljavanje 'klinički mrtvih' kompanija premašili milijardu kuna, u istom razdoblju na račun fonda sjelo je svega 906,7 milijuna kuna dividende.

Zanimljivo je da nadzornici, unatoč ocjeni da se praksa odobravanja kratkoročnih zajmova za plaće radnicima, pokazala nesvrsishodnom, u izvješću nisu postavili pitanje odgovornosti čelnih ljudi HFP-a, već su zaključili da su za neracionalno poslovanje odgovorne Uprave tvrtki kojima su odobravani zajmovi.

'Uočen je nedostatak potrebne razine odgovornosti uprava i nadzornih odbora trgovačkih društava kojima HFP odobrava kratkoročne zajmove, ali i nedostatak jasnijih poslovnih strategija, izostanak jasne poslovne politike, jasnih poslovnih ciljeva i planova. Istodobno, često su se u trgovačkim društvima donosile neracionalne i ekonomski neopravdane poslovne odluke', navodi se u izvješću.

Krediti HFP-a odobreni su 151 tvrtki, a čak polovica zajmova završila je kod 10 kroničnih gubitaša, od kojih su neki već završili u stečaju. Najviše kratkoročnih zajmova, u iznosu od 190,6 milijuna kuna odobreno je vukovarskom Borovu, a slijede vinkovačka tvrtka Vinka (107,4 milijuna kuna), Vjesnik (94,5 milijuna kuna), Belje (86,4 milijuna kuna), crikvenički Jadran (60,1 milijun kuna), Željezara Split (54,7 milijuna kuna), Croatia line (51,9 milijuna kuna), vukovarski Vupik (51,2 milijuna kuna), Željezara Sisak (49,7 milijuna kuna) te Dalmacijavino (48,6 milijuna kuna).