Vlada je u ponedjeljak donijela smjernice za izradu državnog proračuna za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. godinu, kojima definira smjer i ciljeve ekonomske politike kao podlogu za donošenje državnoga proračuna za iduću godinu.

'Nadovezujući se na pozitivne pomake u ovoj godini, obilježene gospodarskim rastom i znatnom fiskalnom konsolidacijom, smjernicama se predviđa nastavak takvih tendencija kretanja u idućem razdoblju', navode analitičari HGK.

U 2017. godini očekuje se rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,2 posto, uz smanjivanje deficita konsolidiranog proračuna opće države na 1,6 posto BDP-a, uz nastavak pada udjela javnoga duga u BDP-u ispod 85 posto.

'Načelno, riječ je o kvalitetnom pristupu kojim se gospodarskim rastom stvoren fiskalni prostor koristi za provedbu porezne reforme u obimu u kojem smanjeni porezni prihodi ne ugrožavaju proračunske proporcije važne za izlazak zemlje iz procedure uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka', navodi se u komentaru HGK.

U tom kontekstu, kako ističu u HGK, ostvarivanje predviđenoga gospodarskoga rasta i uz njega vezanih proračunskih prihoda, postaje važan činitelj konzistentnosti proračunskog okvira, posebno u okolnostima kada se istodobno planira blagi porast proračunskih rashoda, za 4,7 milijardi kuna u odnosu na rebalans ovogodišnjeg proračuna.

Pritom je projekcija rasta BDP-a ostvariva, ali optimističnija od procjene Europske komisije i drugih relevantnih institucija, navode iz HGK.

Napominju i kako u smjernicama predviđeni rast proračunskih rashoda upućuje na važnost provedbe dubljih strukturnih reformi koje bi omogućile jeftiniju i efikasniju državu te restrukturiranje državne potrošnje prema područjima koja potiču gospodarsku aktivnost i stvaraju pretpostavke održivoga rasta.

'Tim više što i dalje nedostaju kvalitetna rješenja povezana s održivošću zdravstvenog i mirovinskog sustava te s efikasnošću javnih poduzeća', poručuju iz HGK.

Ocjenjuju 'da smjernice predstavljaju solidan okvir koji konačno postavlja javne financije u funkciju poreznog rasterećenja poduzetništva i stanovništva, osiguravajući istodobno potrebne preduvjete za dovođenje državnoga duga i deficita u održive okvire što otvara mogućnost izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog manjka uz povoljan utjecaj na kretanje kreditnoga rejtinga zemlje'.

Očekujemo da će smjernice činiti okvir u kojem će se nastaviti i ubrzati provedba strukturnih reformi s ciljem da se što učinkovitije iskoristi razdoblje ekspanzivne monetarne politike i niskih kamatnih stopa te visoke razine raspoloživih sredstava iz fondova EU kako bi se uradile strukturne promjene, povećale investicije, uredile javne financije, dinamizirao gospodarski rast i ublažio teret nagomilanih dugova, ističe se u komentaru HGK.