Centar za investicije Hrvatske gospodarske komore (HGK) predstavio je danas Katalog/Bazu investicijskih projekata, koji trenutno sadrži 108 privatnih i javnih investicijskih projekata u različitim fazama pripremljenosti iz 20 županija, a čija je procijenjena približno 5,9 milijardi eura
Podaci o projektima prikupljeni su kroz mrežu županijskih komora, a osim ovih, javno dostupnih informacija o projektima u uglavnom višoj fazi pripremljenosti, Centar za investicije HGK rapolaže i podacima o još 200-tinjak projekata koji ili nisu dovoljno pripremljeni da bi bili prezentirani potencijalnim ulagačima ili će kandidirati za financiranje iz fondova EU, kazala je direktorica Centra Silva Stipić Kobali
Cilj je kataloga, dodala je, potencijalnim ulagačima na jednom mjestu pružiti objedinjene podatke o mogućnostima za poslovanje i investiranje u Hrvatsku te o zakonodavnom okviru za ulaganja, ali i domaćim poduzetnicima pomoći da predstave svoje ideje 'široj publici'.
Katalog će se ažurirati na dnevnoj bazi, a dostupan je besplatno na mrežnim stranicama HGK na hrvatskom i engleskom jeziku te već čini dio promotivnih materijala koje HGK predstavlja poslovnim izaslanstvima u posjetu Hrvatskoj, odnosno hrvatskih izaslanstava u inozemstvu.
Riječ je o investicijskim inicijativama privatnih poduzetnika i lokalnih samouprava, dakle u njemu se ne nalaze projekti države i državnih poduzeća, rekla je potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta
Istaknula je i da namjera ove baze nije da bude 'konkurencija' katalogu investicija čiju je izradu najavila Vlada u cilju predstavljanja hrvatskih investicijskih mogućnosti u nekoliko velikih europskih centara, već da pripomogne i u izradi tog materijala.
Među projektima koji su trenutno u tom katalogu po broju i vrijednosti prevladavaju projekti u sektoru turizma, u tom su sektoru 32 projekta, ili 24 posto od ukupnog broja, a njihova se vrijednost procjenjuje na gotovo 3 milijarde eura.
Zastupljeniji su i infrastrukturni projekti (20 posto ukrupnog broja), projekti ulaganja u obnovljive izvore energije (16 posto), turističku infrastrukturu (15 posto) te u industriju (7 posto).
Promatrano po županijama pak po broju projekata na prvom su mjestu Ličko-senjska i Primorsko-goranska županija, s udjelima od po 18 posto u svim predstavljenim ulagačkim inicijativama, dok su po procijenjenoj vrijednosti na prvom mjestu projekti u Zadarskoj i Primorsko-goranskoj županiji (po približno 1,3 milijarde eura).
Katalog ujedno donosi i osnovne podatke o županijama, kako bi potencijalnim investitorima bile dostupne i informacije o potencijalima sredine koja okružuje pojedini projekt.
