„U godini novog Zakona i obilježavanja 170 godina, HGK se kao institucija opredijelila za promjene. S mnogima od njih smo već krenuli. Prateći potrebe naših članica, danas smo na Skupštini donijeli i odluku u izmjeni i dopuni cjenika posebnih usluga i proizvoda HGK. Tu je najveća novost Indeks cijena građevinskog materijala, s uključenim izvješćima indeksa proizvođačkih cijena industrije i kretanja cijena sirovina na svjetskim burzama materijala“, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na 18. sjednici Skupštine HGK, na kojoj su indeksi predstavljeni kao nova usluga.

Ti su indeksi iznimno važni za rješenje problema rasta cijena materijala i realizaciju građevinskih radova, dodao je.

Veliki porast cijena građevinskog materijala i proizvoda stvorio je ozbiljne probleme na tržištu prošle godine, upozorava se u priopćenju.

Građevinari su dovedeni u apsurdnu situaciju gomilanja milijunskih gubitaka, iako su radove izvodili u dogovorenom roku.

Naime, zadnjih 20 godina nije bilo značajnijeg porasta cijena osim čelika 2008./2011., sve do listopada 2020. kada je došlo do prvog poremećaja (PVC cijevi zbog cijene repromaterijala). Slijedio je čelik, drvo, a onda i opekarski proizvodi, napominje se.

„HGK je zato uspostavio metodologiju i indekse kretanja veleprodajnih cijena građevinskog materijala. Upravo će ti indeksi koje je komora pripremila omogućiti naručiteljima provedbu postupaka priznanja razlike u cijeni i nastavak provedbe infrastrukturnih projekata. Konačni rezultat radne skupine bit će dokument, koji će biti podloga za sve naručitelje za priznavanje razlike u cijeni i koji očekujemo vrlo skoro“, rekla je savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj o aktivnostima Komore u sklopu radne skupine Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. 

Burilović se na Skupštini osvrnuo i na aktualne izazove u gospodarstvu i daljnji plan rada Komore.

„Kako bismo osigurali snažno, otporno i dugoročno održivo hrvatsko gospodarstvo, ključna područja našega rada bit će vezana uz budućnost rada i konkurentnost ljudskih potencijala, EU politike i uvođenje eura, internacionalizaciju te održivi razvoj i zelenu tranziciju koje su se u ovom razdoblju pokazale bitnijima nego ikad prije", najavio je.

Na Skupštini je članovima predstavljeno i izvješće o poslovanju Hrvatske gospodarske komore za 2021. godinu, tijekom koje je realiziran posjet tri dolazne gospodarske delegacije, a u okviru kojih je sudjelovalo je 57 hrvatskih tvrtki.

Organizirane su i 24 delegacije u inozemstvo na kojima je ukupno sudjelovalo 3.227 hrvatskih tvrtki. Također su organizirani nastupi članica na 14 inozemnih sajmova, te su pružena podrška za 55 domaćih sajmova i događanja. U sklopu edukacija održana su 404 događanja na kojima je sudjelovalo 24.630 sudionika.  Provodio se i 41 projekt koji je sufinanciran EU sredstvima, navodi se u priopćenju.

HGK je u 2021. godini veći dio svojih aktivnosti u okviru procjene učinaka propisa usmjerila na intenziviranje suradnje s članicama s ciljem ublažavanja posljedica ove krize na hrvatsko gospodarstvo. Od ukupno 120 prijedloga usmjerenih na ukidanje i relaksiranje epidemioloških mjera, nadležne institucije prihvatile su 80 posto, a od 789 prijedloga mjera za očuvanje gospodarstva prihvaćeno je 83 posto u potpunosti ili djelomično.

Što se tiče cjelokupne zakonodavne aktivnosti tijekom 2021. godine, izrađeno je i nadležnim tijelima upućeno ukupno 102 mišljenja na propise, od kojih 55 putem e-savjetovanja, zaključuje se u priopćenju.