Hrvatsko gospodarstvo godinama su pokretale državne investicije i osobna potrošnja, što se financiralo inozemnim kreditima.

Unatoč koracima za poboljšanje poslovnog okruženja, potrebno je mnogo više za poticanje rasta nakon pet godina recesije, uključujući model rasta temeljen na izvozu i investicijama, kazao je Vujčić u pisanom intervjuu Reutersu uoči Reutersovog investicijskog summita.

'Trebalo bi nastaviti sa strukturnim reformama, smanjiti proračunske rashode i potaknuti strana izravna ulaganja', kaže Vujčić.

Hrvatska, čiji je bruto domaći proizvod (BDP) u pet godina recesije pao više od 10 posto, vjerojatno će uskoro potpasti pod Postupak prekomjernog deficita (EDP), mehanizam Europske unije osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod razine od 3 posto, a javni dug ispod 60 posto BDP-a.

'Vjerujemo da će Hrvatska ući u EDP nedugo nakon što sljedećeg mjeseca Eurostat objavi izvješće. To znači da će značajna fiskalna konsolidacija vjerojatno početi 2014. godine', rekao je Vujčić.

Banke u Hrvatskoj bile su najbolje kapitalizirani kreditori u EU i imale su dovoljno sredstava kako bi plasirale kredite poduzećima i kućanstvima, no ona su još uvijek oprezna pri uzimanju novih zajmova, kaže Vujčić.

Iako su loši krediti u Hrvatskoj dosegnuli relativno visoku razinu od 15 posto svih kredita, oni bi se trebali početi smanjivati od sredine 2014. godine, a bankarski sustav će ostati stabilan.

Središnja banka bi voljela vidjeti Hrvatsku u eurozoni čim je prije moguće, s obzirom na visoku razinu euroizacije i otvorenosti, ali država 'prvo mora napraviti svoju domaću zadaću'.

'Ključno je da se javne financije stabiliziraju i da se preokrene putanja rasta javnog duga kroz održivu fiskalnu konsolidaciju', rekao je Vujčić.

Guverner HNB-a smatra da bi zemlje istočne Europe trebale biti u stanju apsorbirati rast prinosa na obveznica zemalja u razvoju, kada monetarna politika na zapadu bude manje ekspanzivna. Rast troškova financiranja u SAD-u neminovno će utjecati na globalne tokove kapitala.

'No, kako su zemlje istočne Europe uglavnom ispravile neravnoteže od prije krize, neposredni učinak na njihove troškove financiranja vjerojatno će ostati prigušen', kaže Vujčić.

Prošloga je tjedna američki Fed poticajne monetarne programe ostavio nepromijenjene, poručivši da će ih početi smanjivati kada se situacija u američkom gospodarstvu dodatno poboljša.

Tim programima, zajedno s drugim mjerama, američka središnja banka već godinama održava niske kamatne stope i ubrizgava na financijska tržišta svježi, jeftin novac. Stoga se strahuje da će smanjenjem tih poticajnih mjera doći do povećanja cijena zaduživanja drugih zemalja.

No, prije smanjenja poticajnih mjera Feda, potrebna je dodatna normalizacija u američkom, ali i u drugim velikim gospodarstvima.

'Cjelokupna normalizacija vjerojatno će preokrenuti učinak 'sigurne luke', što će pritisnuti povrate na državne obveznice zemalja s najvišim rejtingom, dok bi utjecaj na obveznice ostalih zemalja trebao biti umjeren', kaže Vujčić.

Smatra da prekretnica postojećeg trenda labave monetarne politike 'nije iza ugla', kao i to da oscilacije tečajeva najznačajnijih svjetskih valuta, koje bi mogle proizaći iz zaokreta u monetarnoj politici Feda i Europske središnje banke, nisu najveća briga za velika i relativno zatvorena monetarna područja.

Mnoge manje zemlje – od Švicarske do Hrvatske - s eksplicitnim ciljanim tečajevima više su ranjive jer, 'iako iz različitih razloga, prekomjerne oscilacije deviznog tečaja očito su štetne za ostvarivanje mandata središnje banke i za šire gospodarstvo', kazao je Vujčić.