Godišnja stopa rasta BDP-a u posljednja tri mjeseca 2019. usporila se na 2,5 posto, čime je u cijeloj kalendarskoj godini ostvaren rast realne aktivnosti od 2,9 posto. Početak 2020. godine obilježio je daljnji rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, iako blažeg intenziteta, dok se rast plaća ubrzao. Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena porasla je u siječnju 2020. na 2,0 posto, s 1,4 posto u prosincu 2019., a najveći doprinos tome dali su neprerađeni prehrambeni proizvodi i farmaceutski proizvodi (što je dijelom posljedica učinka baznog razdoblja zbog prošlogodišnjeg smanjenja stope PDV-a) te naftni derivati.

Monetarna politika nastavila je podržavati povoljna kretanja uvjeta financiranja domaćih sektora. Godišnji se rast plasmana banaka u siječnju ubrzao na 4,3 posto, čemu je pridonio godišnji porast plasmana poduzećima, dok je rast kredita stanovništvu stagnirao. Prema mjesečnim podacima MF-a na razini cijele 2019. godine ostvaren je višak salda središnje države od 0,9 posto BDP-a.

Zbog pogoršanja gospodarskih okolnosti zbog širenja koronavirusa, a uzimajući u obzir da su epidemijom pogođena vodeća gospodarstva EU-a, a posebno Italija koja je najvažniji hrvatski vanjskotrgovinski partner, kretanje realnog BDP-a u Hrvatskoj u 2020. godini vrlo će vjerojatno znatno odstupiti od ranije predviđenog.

Slabljenje inozemne potražnje najviše bi se moglo odraziti na turističku djelatnost, koja u Hrvatskoj znatno pridonosi kumuliranju domaćeg proizvoda te na robni izvoz. U slučaju da se epidemija znatno proširi unutar granica Hrvatske, ekonomski će kratkoročno biti pogođene i druge djelatnosti, što će vrlo vjerojatno utjecati i na kretanje domaće potražnje.

Učinke epidemije izazvane koronavirusom u gospodarstvu u ovom je trenutku teško pouzdano predvidjeti jer nije poznata ni brzina njezina širenja ni moguće trajanje, kao ni vrste i intenzitet mjera koje će vlade pogođenih zemalja primjenjivati pri njezinu suzbijanju. Ta je neizvjesnost, kao i jačanje bojazni o nepovoljnim ishodima krajem veljače i u prvoj dekadi ožujka rezultirala iznimno visokom kolebljivošću na međunarodnim financijskim tržištima, a u Hrvatskoj i pojačanom potražnjom za devizama.

Sve navedeno utjecalo je na deprecijaciju tečaja EUR/HRK. U takvim je uvjetima HNB prvi put nakon gotovo četiri i pol godine u razdoblju između 9. do 13. ožujka u tri navrata intervenirao prodajom deviza u cilju očuvanja stabilnosti tečaja, što je preduvjet ispunjavanja zakonskih ciljeva, odnosno čuvanja stabilnosti cijena i financijske stabilnosti. Ukupna prodaja deviza u spomenute tri intervencije iznosila je 1.214,35 milijuna eura.

U namjeri da se ova krizna situacija izazvana epidemijom lakše prebrodi, Hrvatska narodna banka najavljuje i održavanje strukturne operacije na rok od pet godina, uz kamatnu stopu od 0,25 posto, koja će se provesti u ponedjeljak, 16. ožujka 2020. Također, HNB je počeo kupovati državne obveznice Republike Hrvatske u cilju održavanja stabilnosti na tržištu državnih vrijednosnih papira.

Nastavno na stajalište Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (European Banking Authority, EBA) od 12. ožujka, Hrvatska narodna banka sljedeći tjedan objavit će svoja supervizorska očekivanja, a osobito glede preporučene fleksibilnosti u primjeni EBA-ine smjernice za upravljanje lošim i nenaplativim izloženostima, kao i relevantnim strategijama upravljanja kreditnim rizikom u ovom trenutku.

Hrvatska narodna banka pozorno prati razvoj događaja te će u slučaju potrebe i nadalje pravodobno reagirati mjerama iz djelokruga svojih zakonskih nadležnosti koje mogu pridonijeti da se kriza prevlada.

Na ovoj se sjednici Savjet HNB-a suglasio s prijedlogom Banke Kovanica d.d. da Nicola Ceccaroli bude predsjednik Uprave, a Ivan Mužić član Uprave te banke, kao i s prijedlogom Zagrebačke banke d.d. Zagreb da Romeo Collina bude predsjednik Uprave te banke.