Bankovni sustav u Hrvatskoj je stabilan, Credo banka je poseban slučaj izvan usporedbe sa stanjem u drugim bankama uključujući i one manje, i nema nikakvih razloga da komitenti pojedinih banaka razmišljaju o povlačenju svojih sredstava i prijevremenom raskidanju ugovora o dugoročnijim depozitima, poručili su danas iz Hrvatske narodne banke.
HNB je danas priopćenjem za javnost reagirao na informacije o nekim 'dobronamjernim' poticanjima deponenata manjih banaka da napuštaju financijske institucije s kojima su do sada imali poslovnu suradnju, naglašavajući da za to nema nikakvih razloga.
Iz središnje banke ističu kako je od početka izbijanja međunarodne financijske krize HNB dodatno pojačao nadzor banaka i poduzeo niz mjera da bi se održavala dobra likvidnost i sačuvala stabilnost bankovnog sustava u zemlji.
U okviru toga, napominju, s osobitom pozornošću prati se i održavanje propisane stope adekvatnosti kapitala od najmanje 12 posto, što podrazumijeva da banke u svakom trenutku imaju razinu jamstvenog kapitala dostatnu za uredno izmirivanje svih njihovih obveza.
Stoga HNB pojačano nadzire banke čim uoči da se neka od njih približava propisanoj stopi i pravodobno ih upozorava na poduzimanje mjera kojima će osigurati stabilno daljnje poslovanje.
Zahvaljujući takvom pristupu, prosječna stopa adekvatnosti kapitala banaka u Hrvatskoj iznosila je krajem rujna ove godine čak 19,27 posto, što je više nego dvostruko od propisane minimalne stope adekvatnosti kapitala u zemljama Europske unije.
Već i sam taj podatak potvrđuje da je i u kriznom okružju očuvana stabilnost bankovnog sustava u Hrvatskoj, pa i to da je Credo banka poseban slučaj, izvan usporedbe sa stanjem u drugim bankama uključujući i one manje, navode iz HNB-a.
Pritom ističu da je HNB spreman, kao i do sada, podržati potrebnom likvidnošću svaku banku koja posluje u skladu sa zakonskim propisima, te čija uprava i nadzorni odbor na odgovarajući način vode brigu o zdravom i stabilnom daljnjem poslovanju.
'S obzirom na iznijeto, nema nikakvih razloga da komitenti pojedinih banaka, povodeći se za spomenutim savjetima ili pod utjecajem neutemeljenog senzacionalizma, razmišljaju o povlačenju svojih sredstava i prijevremenom raskidanju ugovora o dugoročnijim depozitima. Time mogu naštetiti ponajviše sebi samima, a uz zaoštravanje situacije u bankama iz kojih bi se povukli, osobito ako su u pitanju veći deponenti u vlasništvu države, posljedično prouzročiti i štetu u širim razmjerima', naglašavaju iz HNB-a.
