Trend smanjivanja neprihodonosnih kredita traje gotovo neprestance od sredine 2015. godine, kada je zabilježen i njihov najveći udio od 17,34 posto, a podatci središnje banke pokazuju i da je zadnji put udio loših kredita bio ispod 10 posto sredinom 2010. godine kada je iznosio 9,51 posto.

Udio loših kredita krajem prošle godine bio je za 0,45 postotnih bodova manji nego krajem rujna 2018. godine, a na godišnjoj je razini, u odnosu na kraj 2017. godine, smanjen za 1,54 postotna boda.

Trend pada udjela loših kredita može se pripisati i aktivnostima banaka na rješavanju nenaplativih kredita odnosno prodaju potraživanja.

Najnoviji podatci HNB-a tako pokazuju da su banke u prošloj godini prodale gotovo 5,4 milijarde kuna potraživanja, uz kupoprodajnu cijenu od 2,2 milijarde kuna.

Većina potraživanja koje su banke prodale u prošloj godini odnosi se na potraživanja od nefinancijskih društava odnosno poduzeća, iznos od 3,8 milijardi kuna, dok se 1,45 milijardi kuna odnosi na potraživanja od stanovništva, a 135,6 milijuna od ostalih sektora.

Po podacima središnje banke (prema metodologiji ESA 2010), krajem prošle godine banke su imale plasiranih 254,5 milijardi kuna kredita, od čega je u rizične skupine B i C bio raspoređen iznos od 24,96 milijardi kuna, što je udio od 9,81 posto u ukupnim kreditima.

Kvaliteta kredita poboljšala se kod oba najvažnija sektora, i kod sektora nefinancijskih društava odnosno poduzeća i kod stanovništva.

Podaci HNB-a tako pokazuju da je u sektoru nefinancijskih društava odnosno poduzeća udio kredita raspoređenih u rizične skupine B i C u ukupnim kreditima tom sektoru krajem prošle godine iznosio 20,43 posto, što je na tromjesečnoj razini blago smanjenje, za 0,06 postotnih bodova, a na godišnjoj za 1,78 postotnih bodova.

Ipak, kod nefinancijskih društava i nadalje je rizična naplata svake pete kune kredita koje su uzeli - od ukupno 81,1 milijardu kuna kredita poduzećima rizična je naplata gotovo 16,6 milijardi kuna.

Najveći dio neprihodonosnih kredita u sektoru nefinancijskih društava i nadalje ima građevinarstvo, krajem prošle godine u toj je djelatnosti udio tzv. loših u ukupnim kreditima bio 44,55 posto.

Podatci za značajnije djelatnosti pokazuju i da je udio loših kredita u prerađivačkoj industriji krajem prošle godine iznosio 19,45 posto, a u trgovini 16,52 posto.

Podaci središnje banke pokazuju da se nastavlja poboljšavati i kvaliteta kredita stanovništvu, gdje je udio loših kredita krajem prošle godine pao ispod sedam posto, na 6,56 posto. To je za 0,75 postotnih bodova manje nego krajem rujna prošle godine, a 1,5 postotnih bodova manje nego krajem 2017. godine.

Od ukupno nešto više od 121 milijardu kuna kredita građana, iznos od 7,9 milijardi kuna bio je raspoređen u rizične skupine B i C.

Građani su kod banaka najviše zaduženi putem stambenih kredita, koji su krajem prošle godine iznosili 50,7 milijardi kuna, a kod tih je kredita udio loših pao ispod pet posto, na 4,99 posto, odnosno upitna je naplata 2,5 milijardi kuna. 

Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 47,7 milijardi kuna, a krajem prošle godine kod tih je kredita udio loših bio 5,34 posto, što je također iznos od oko 2,5 milijardi kuna. 

Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama pokazuju izrazit pad iznosa kredita u švicarskim francima, što je posljedica konverzije tih kredita, ali i izuzetno visoku rizičnost preostalih kredita u francima. Naime, krajem prošle godine ukupni su krediti vezani uz švicarskih franak iznosili 1,3 milijarde kuna, ali pritom je upitna naplata čak 38,15 posto tog iznosa odnosno gotovo 504 milijuna kuna. 

Najviše je kredita krajem prošle godine bilo vezano uz euro, ukupno 147,45 milijardi kuna, od čega je upitna naplata 15,05 milijardi kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz euro udio od 10,21 posto. 

Najmanji je udio loših kredita kod kunskih kredita (bez valutne klauzule) gdje iznosi 8,63 posto odnosno od ukupno gotovo 103  milijarde kuna kunskih kredita iznos od 8,9 milijardi kuna raspoređen je u rizične skupine B i C.