Europska komisija danas objavljuje proljetne ekonomske prognoze. Prognoze koje Bruxelles objavljuje triput na godinu uključuju podatke o BDP-u, zaposlenosti odnosno nezaposlenosti, javnom dugu, prekomjernom deficitu ili inflaciji, javlja HRT
Prije tri mjeseca u zimskim prognozama, Komisija je za Hrvatsku najavila spor i blag, ali ipak - izlazak iz recesije.
Iz Bruxellesa se za Hrvatski radio javila Vera Tomašek, koja objašnjava kako se u članicama Europske unije prognoze EK očekuju s posebnom pozornošću, pogotovo u zemljama s financijskim problemima u eurozoni (poput Francuske ili Italije), ali i izvan te zone - pogotovo u Hrvatskoj.
Naime, naša je država od siječnja prošle godine i u postupku prekomjernog deficita, pa svaki, i najmanji postotak rasta, ima posebnu težinu. Tako je u veljači, u zadnjim, zimskim prognozama, Komisija predvidjela rast u svim zemljama članicama: najmanji u Hrvatskoj, od svega 0,2 posto; a najveći u Irskoj, od 3,5 posto.
Povjerenik za ekonomska i financijska pitanja Pierre Moscovici izjavio je tada da je prošla godina bila šesta godina recesije za Hrvatsku. Mi vidimo da će Hrvatska, kao i ostale europske zemlje u ovoj godini rasti, ali taj rast će biti jako slab i jako spor, svega 0,2 posto u ovoj, i jedan posto u idućoj godini. Rast će početi dogodine, s pojačanim investicijama, kojima se nadamo, a to su i europski fondovi, kazao je Moscovici.
Što će reći Moscovici danas, saznat ćemo oko podneva. Ono što zabrinjava jesu javni dug i stopa nezaposlenosti. U zadnjim prognozama je istaknuto da bi javni dug ove godine trebao dosegnuti gotovo 85 posto, a iduće 88 posto BDP-a, dok se stopa nezaposlenosti predviđa da će biti 16,8 posto. Današnje proljetne prognoze mogu se razlikovati od dosadašnjih zbog promjena metodologije statističkog izračuna,a točne komisije preporuke za svaku članicu objavit će se idući tjedan.
