Komisija je ranije utvrdila da u pet zemalja članica (Hrvatska, Bugarska, Francuska, Italija i Portugal) postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže, s tim da bi se protiv Hrvatske i Francuske mogao pokrenuti korektivni postupak za njihovo ispravljanje ocijeni li EK nedovoljno ambicioznim mjere koje su te dvije zemlje najavile u svojim reformskim nacionalnim programima.

Hrvatska vlada je Nacionalni program reformi prihvatila 23. travnja, s tri glavna cilja - povećanje konkurentnosti i gospodarski rast, rješavanje slabosti javnog sektora i jačanje upravljanja javnim financijama.

Uz Nacionalni program reformi, Vlada je Bruxellesu poslala i Program konvergencije RH za razdoblje 2015. do 2018.

Tim programom predviđa se rast BDP-a u ovoj godini po stopi od 0,4 posto, 2016. za 1 posto, 2017. za 1,2 posto i 1,5 posto u 2018. Predviđeno je i smanjenje proračunskog deficita s 5,7 posto BDP-a u 2014., na 5 posto u ovoj, 4 posto u 2016. i 2,7 posto u 2017.

Javni dug bi, prema Vladinim projekcijama, trebao rasti do 2017., kada bi trebao dosegnuti maksimum od 92,6 posto BDP-a, a potom bi trebao početi padati.

'Očekujem pozitivno izvješće Europske komisije budući da je Hrvatska predala svoje dokumente. Međutim, tu nije kraj, ispred nas je dosta vremena da ispravimo makroekonomske neravnoteže, na čemu ćemo raditi i u 2015. i 2016. godini te u 2017. što se tiče deficita. Ovo je sada samo mali korak prema ukupnoj fiskalnoj konsolidaciji koja treba uslijediti narednih godina', rekao je inače ministar financija Boris Lalovac, koji je u utorak sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a.

Lalovac je rekao da je na marginama sastanka neformalno razgovarao s povjerenikom za ekonomske i financijske poslove Pierreom Moscovicijem, ali da ne može iznositi detalje.

'Nadam se pozitivnom rješenju. Ne očekujem korektivne mjere, ali to ne znači da se možemo opustiti. Sigurno će i dalje biti snažan monitoring, sigurno će Komisija inzistirati na provedbi specifičnih preporuka', rekao je ministar Lalovac.