Hoće li gospodarska kriza koja dolazi biti razornija od one iz 2008. godine? Kako mogu opstati tvrtke koje su dobile utrostručene račune za struju? Kako pomoći građanima kojima će zbog rasta kamatnih stopa rasti i rate stambenih kredita? Slijedi li stagflacija?
Na početku Otvorenog bilo je riječi o ogromnim računima za struju koju dobivaju gospodarstvenici.
'Dobili smo nove račune od HEP-a, koji su zapravo 300 posto veći nego prije mjesec dana. Imam ovdje račun od kolege pekara, on je dobio 118 tisuća, a prethodni mjesec je bio 44 tisuće', istaknuo je predsjednik Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije Adolf Cvanciger. naglašavajući posljedice potresa i stagnaciju u odnosu na druge županije. Dodaje da bi, sudeći po režijskim troškovima, kilogram kruha umjesto sedam ili osam kuna, realno trebao koštati 15 ili 16 kuna.
vezane vijesti
Na kritike oko prevelikih računa, Petar Sprčić, član Uprave HEP-a, rekao je da je ova kategorija kupaca dugo vremena imala fiksnu cijenu.
'HEP je cijelo vrijeme držao cijenu nisku zbog društvene odgvoronosti. Unazad godinu dana i plin i ugljen i emisijske jedinice su išli 7 do 8 puta, dakle 700-800 posto. Da bismo održali stabilnost energetskog sustava, da bismo mogli proizvoditi eklektičnu energiju, isporučiti je, dakle da bismo svi imali električnu energiju, to netko mora platiti, moramo svi skupa i kao građani i kao potrošači jednostavno platiti. Alternative nema ili neće biti električne energije', tvrdi Sprčić.
Sprčić dodaje i da je jako loša hidrološka godina, nema padalina. 'Sačuvali smo stanje akumulacije, no imamo povijesno niske oborine u prvih šest mjeseci ove godine. To vam je slikovito, u visini dotoka energije veličine elektrane Krško. Da bismo mogli isporučivati energiju i proći turističku sezonu čuvali smo i kupovali energiju te smo kupovali plin i ugljen. Trošak koji moramo naplatiti je posljedica svega toga'.
Na komentare da je HEP inertan, primjerice kada ljudi iskazuju želju za postavljanjem solara na krovove, Sprčić ističe da 'sve to zavisi od slučaja do slučaja'. 'Sada se događa da evidentno postoji pojačani interes. Odjedanput kada su svi dobili račune, ljudi su postali svjesni da u to treba ulagati'.
Mihael Furjan, predsjednik HUP-a, a koji je i na čelu Plive, kaže da dobro posluju, no da je situacija sve teža zbog rasta cijene energenata i materijala.
'Nismo baš optimistični što se tiče budućnosti. Mi imamo sreće, imamo oko 2 do 3 posto troškova u ukupnim troškovima, što nije puno. Tehnološki smo efikasni, planiramo izgradnju vlastite solarne elektrane. Kada krajem godine kada krene u funkciju, nadam se da ćemo se vratiti na razinu troškova od prije krize'.
Govoreći što čeka obične građane, Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kaže 'ništa lijepo'.
'Do prije koji mjesec bilo je izgledno da će stope rasta BDP-a i potrošnje nastaviti u pozitivnom smjeru. Ovaj rast cijena smanjit će količinsku potrošnju dobara i usluga. To je onaj efekt koji još kod proizvođača ne vidimo - smanjenu potražnju. Plaće nema šanse da rastu, rast troškova energije i energenata poslodavcima će onemogućiti da rastu plaće. To je direktni udar na životni standard građana. Rast kamatnih stopa niti suzbijanje inflatornih očekivanja, ne može zaustaviti spiralu inflacije. To je u tolikoj mjeri uzelo maha. Stagflacija postaje izgledan scenarij u sljedećoj godini - ako se energetska kriza nastavi', pojašnjava.
Govoreći o inflaciji, Ivanov kaže da se sada radi o rastu cijena svih kategorija. 'Ove se godine ne bi trebala dogoditi recesija. No samo usporavanje stopa rasta BDP-a, u kombinaciji s visokom inflacijom, prije ili kasnije rezultira s padom BDP-a te se u pravom smislu onda događa stagflacija'.
Postavlja se i pitanje što će biti s kamatnim stopama. 'Dugi niz godina imali smo razdoblje niskih kamatnih stopa, sada znamo da one idu gore, svi očekuju od centralnih banaka da nešto učine oko inflacije i to dizanjem kamatnih stopa. No ne znamo intenzitet i dinamiku', ističe direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović. Oko 39 posto ljudi ima stambene kredite koji su uz promjenjivu kamatnu stopu, ostatak je u fiksnoj ili djelomično fiksnoj kamatnoj stopi, navodi, dodajući da vjeruje kako kamatna stopa neće ići tim intenzitetom gore jer Europska središnja banka ima svoje kriterije za koje se nadaju da će takvi ostati. 'Ljudima preostaje da odu u banku i traže fiksiranje ili smanjenje kamatne stope. Ili refinanciranje duga ili kredita. Ima instrumenata da poboljšaju ili olakšaju svoj proizvod', pojašnjava Adrović.
Cijelu emisiju možete pogledati ovdje.
