Sutkinja Zorka Čačić Zagrajski prva je odlučila i na hrvatske građane primijeniti stajalište Europskog suda iz Luksemburga objavljeno u ožujku ove godine, a prema kojem javni bilježnici ne smiju provoditi ovrhe
Sutkinja Čačić Zagrajski u zadnjih je šest mjeseci na Općinskom sudu u Novom Zagrebu donijela nekoliko nepravomoćnih odluka kojima je uvažila žalbu ovršenika zauzevši stav da se ovrha ne može donijeti na temelju rješenja javnog bilježnika, već jedino na temelju sudskog rješenja.
Pritom se sutkinja pozvala na presudu Europskog suda, koja se temelji na slučaju njemačkog državljanina Svena Klausa Tederahna, koji je uložio prigovor protiv rješenja o ovrsi kojim mu je pulsko komunalno poduzeće pokušalo naplatiti dug od 13 eura za parking.
Europski sud zauzeo je stajalište da se hrvatski javni bilježnici ne mogu podvesti pod pojam 'suda', stoga ne smiju prisilno utjerivati dugove osobama koje žive u drugoj članici Europske unije.
U obrazloženju presude stoji da je odluka jedne članice izvršna u drugoj državi članici samo ako je donesena u sudskom postupku u kojem su zajamčena načela neovisnosti i nepristranosti te poštivanje načela kontradiktornosti postupka.
Europski sud je zaključio da u javnobilježničkom postupku ovršenik nema pravo iznijeti svoje argumente, odnosno da javni bilježnici rješenje donose isključivo na temelju računa koji je jednostrano sastavio vjerovnik, pri čemu dužnik tražbinu nije izričito prihvatio.
vezane vijesti
Premda su pravni stručnjaci tumačili da se presuda Europskog suda odnosi isključivo na strane državljane, sutkinja Čačić Zagrajski zauzela je stajalište da se ona odnosi i na hrvatske državljane, koji su također državljani EU-a.
Doduše, njezine presude još nisu pravomoćne pa će tek stajalište višeg suda pokazati hoće li javni bilježnici izgubiti poslove provođenja ovrhe.
Potencijalna odluka o nenadležnosti javnih bilježnika za provođenje ovrha za većinu dužnika neće donijeti veliku korist jer to ne znači da neće morati platiti svoj dug ako je on neosporno nastao.
Razlika je jedino u tome što će se ovrha provoditi putem parničnog postupka na sudu, a ne putem tzv. skraćenog postupka koji predviđa Ovršni zakon.
Inače, početkom ljeta usvojene su izmjene Ovršnog zakona, ali zakonodavac je u novim rješenjima propustio ispraviti nedorečenost u pogledu nadležnosti provođenja ovrhe.
