'U zadnje se vrijeme ističu bolji makroekonomski pokazatelji. To treba pozdraviti. Ali ako država ostvaruje bolje rezultate, onda se to mora vidjeti na računima građana. Blokiranih je puno. Država mora naći način za deblokadu računa i donijeti novi Ovršni zakon', naglasila je predsjednica tijekom svog boravka u Zagorju, otvoreno kritizirajući neučinkovitost Vladinih poteza.

Kako bi olakšala položaj građana u financijskim teškoćama, Vlada je ljetos donijela izmjene Ovršnog zakona kojima je ograničena mogućnost ovrhe na nekretninama, kao i novčani iznosi koji mogu biti predmet ovrhe.

Kada je riječ o nekretninama, zabranjena je ovrha ako dužnik ima samo jednu nekretninu u kojoj živi. Uvedena je i odredba kojom se ovrha nad nekretninom ne može pokrenuti ako je glavnica duga manja od 20.000 kuna. Pritom sud može odbiti prijedlog za ovrhu i kad glavnica prelazi taj iznos ako ocijeni da bi provedbom ovrhe bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i ovrhovoditelja.

Ovršenici koji se moraju iseliti iz nekretnine u kojoj stanuju zbog prodaje u ovrsi dobili su pravo na stambeno zbrinjavanje u trajanju od 18 mjeseci isplatom novčane naknade za troškove smještaja.

Kod novčane ovrhe povećan je iznos koji je izuzet od ovrhe, s dvije trećine na tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj.

Međutim, problem je to što se nove odredbe primjenjuju samo na obveze koje su nastale nakon stupanja na snagu Ovršnog zakona. Drugim riječima, svi oni koji su od ranije u blokadi i kojima prijeti ovrha nad nekretninom nemaju puno koristi od njih.

U najtežoj situaciji su građani koji su bankama potpisali izjave da im mogu ovršiti cijelu plaću. Premda je bilo pokušaja da se ospori ovrha nad cijelom plaćom, Ustavni sud je dao za pravo bankama.

Takve izjave bile su dopuštene do 2008. godine, a ukinute su tadašnjim izmjenama Ovršnog zakona. Međutim, Ustavni sud je odlučio da Pravilnik i izmjene Ovršnog zakona ne mogu djelovati retroaktivno, odnosno da sve izjave o zapljeni cijele plaće koje su ovjerene do 17. lipnja 2008. godine vrijede i dalje, a Fina je dužna provesti ovrhu.

Da zakonske izmjene nisu poboljšale situaciju s blokadama, potvrđuju brojke koje i dalje neumoljivo rastu. Broj građana s blokiranim računom krajem listopada dosegnuo je 323.000, a ukupan dug popeo se na 42,8 milijardi kuna.

S druge strane, zakonske promjene bolje su zaštitile buduće dužnike, ali su dovele i do zaoštravanja kreditnih uvjeta banaka. Zbog promjene kriterija za ovrhu nad plaćom iznosi kredita koje sada mogu dobiti oni s plaćom manjom od prosječne znatno su manji. Primjerice, supružnici s prosječnim plaćama koji žele uzeti stambeni kredit na 15 godina sada mogu maksimalno dobiti oko 500.000 kuna, a ranije su mogli dobiti oko 900.000 kuna.

Ni drugi zakonski propis, koji je trebao pomoći blokiranim građanima, Zakon o stečaju potrošača, nije donio očekivane rezultate. Zakon je u primjeni od početka 2016. godine, a broj blokiranih građana koji se odlučuje na pokretanje stečaja je zanemariv u odnosu na ukupni broj blokiranih (u dvije godine u Finu je pristiglo tek 1102 zahtjeva). I među građanima koji pokrenu postupak, zbog komplicirane procedure i manjkavosti u provedbi zakona, rijetki su oni koji na kraju uspiju izaći iz dužničkog ropstva.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković nedavno je najavio izradu novog Ovršnog zakona, ali se brzo našao na meti kritika jer je njegovu primjenu predvidio tek za proljeće 2019. godine. Mario Strinavić, tajnik udruge Blokirani, vjeruje da će inicijativa predsjednice Grabar Kitarović utjecati na ubrzavanje izrade novog zakona jer 'blokirani građani nemaju vremena čekati godinu dana'.

Međutim, i on upozorava da izmjene Ovršnog zakona ne mogu puno pomoći građanima koji su već u blokadi. Stoga se zalaže za izmjenu postojećeg Stečajnog zakona s ciljem pojednostavljenja procedure i omogućavanja lakšeg otpisa duga za građane koji pokrenu stečajni postupak.

Kako bi zakon bio učinkovitiji, blokirani traže i da se osnuje građanski odjel stečajnog suda, dodatno educiraju suci te osigura dovoljan broj stečajnih povjerenika.

Među rješenjima koja su 'ostala u zraku' je obećanje ministra financija Zdravka Marića o jednokratnom otpisu dugova. Podsjetimo, Marić je lani u svibnju najavio donošenje zakona o otpisu dugova na nacionalnoj razini, koji bi trebao osjetno smanjiti broj blokiranih.

Ideja je bila da se dugoročno blokiranim građanima s malim iznosom duga pod određenim uvjetima otpišu dugovi do visine prosječne plaće. Time bi se broj blokiranih smanjio za stotinjak tisuća.

Zakon bi se prvenstveno odnosio na oprost dugova prema središnjoj državi, gradovima i općinama te državnim i komunalnim poduzećima, a razmotrila bi se i mogućnost da se u program otpisa uključe i drugi vjerovnici poput banaka i telekom operatera.