Iz Ministarstva pravosuđa naglašavaju da se novi zakon predlaže zbog uočenih poteškoća u primjeni postojećeg, kao i zbog potrebe njegova usklađivanja sa Zakonom o stečaju potrošača koji je stupio na snagu prvog siječnja ove godine.

Najveće promjene u odnosu na postojeći zakon dogodile su se u samom postupku ovrha, a glavna novost je vraćanje ovrha iz nadležnosti javnih bilježnika u nadležnost sudova.

Sud donosi rješenje, a javni bilježnik provodi postupak

Po novim pravilima, nadležni sud će zaprimati ovršne prijedloge i izdavati rješenja o ovrsi, a sam postupak će i dalje provoditi javni bilježnici kao povjerenici suda.

Nakon zaprimanja prijedloga za pokretanje ovrhe sud će automatski dodijeliti spis javnom bilježniku prema abecednom redu.

Radi jačanja zaštite ovršenika predlaže se dodatni korak u kojem će javni bilježnik, kada zaprimi uredan ovršni prijedlog, pozvati ovršenika da u roku od 15 dana ispuni svoju obvezu ili da se u tom roku očituje osporava li tražbinu i u kojem dijelu.

Ako ovršenik podmiri tražbinu ili se s vjerovnikom drugačije sporazumi, snosit će samo minimalan iznos na ime troška postupka.

Ako ovršenik ne ospori prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će izraditi nacrt odluke za suca i dostaviti ga elektroničkim putem sudu, s time da ovršenik ima pravo izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi.

Konačno rješenje izdaje sud i ono mora sadržavati obavijest (uputu) u vezi s primanjima i naknadama izuzetima od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena.

Opomena prije rješenja - dodatna zaštita dužnika

Sama procedura provođenja trebala bi se pojednostaviti te ubrzati automatizacijom i korištenjem elektroničke komunikacije. U tom smislu predviđeni su standardizirani elektronički obrasci kako bi ovršni postupak bio jasniji, dostupniji i transparentniji za sve stranke i sudionike.

Zakon predlaže i dodatne mehanizme zaštite dužnika prilikom komunikacije. Kako se više ne bi događalo da dužnik bude blokiran bez prethodnog obavještenja, predviđeno je da mu javni bilježnik prije donošenja rješenja o ovrsi pošalje zadnju opomenu.

Tek nakon toga slijedi dostava rješenja o ovrsi, a nakon dva bezuspješna pokušaja dostave obavijest se šalje na oglasnu ploču suda te u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građana.

Ograničavanje troškova

Troškovi Fine, javnog bilježnika i odvjetnika ograničavaju se na način da se briše odredba o određivanju predvidivih troškova.

Dio troškova se ukida. Tako se dužnicima više neće naplaćivati odvjetnički troškovi vezani uz pribavljanje i izdavanje potvrde o ovršnosti (oko 300 kuna) jer će se ta potvrda izdavati automatski.

Istovremeno, pojavljuju se sudski troškovi kojih dosad nije bilo. Prema prijedlogu, oni bi trebali biti fiksni, i to 200 kuna za tražbine do 5000 kuna te 300 kuna za tražbine iznad navedenog iznosa.

Proširenje izuzeća od ovrhe

Zakonom je predviđeno povećanje broja primanja izuzetih od ovrhe. Tako se ubuduće neće moći plijeniti božićnica, uskrsnica, regres, terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe te naknade za odvojeni život.

Uvodi se i pravilo da se ovršenik ne može deložirati iz nekretnine u kojoj živi u zimskom razdoblju, odnosno od početka studenog do početka travnja. Također, povećava se minimalna visina tražbine, radi čijeg namirenja ovrha na nekretnini u kojoj dužnik stanuje nije dopuštena, na iznos od 40.000 kuna.

Brišu se i odredbe o ugovoru o osiguranju prijenosom vlasništva (fiducija), čime takvi ugovori postaju ništetni, ali ostaju ostali sustavi osiguranja.

Rasprava o prijedlogu zakona o ovrsi zaključena je početkom veljače, a sada slijedi priprema konačnog prijedloga koji bi Vlada do ljeta trebala uputiti u saborsku proceduru. 'Saslušat ćemo prijedloge svih i nakon toga malo pojačati radnu skupinu te izaći s prijedlogom koji će doći pred Vladu i Sabor, pa ćemo vidjeti što će biti u prvom čitanju', poručio je ministar Bošnjaković.