U emisiji 'U mreži Prvog' HRT-a o ovoj temi govorili su Lana Mihaljinac Knežević iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, ekonomski analitičar Damir Novotny i državni tajnik iz Ministarstva graditeljstva Željko Uhlir.

Novotny smatra da neće doći do nekog dramatičnog pada cijena nekretnina.

'To su korekcije koje se događaju, korekcije smo vidjeli prije jedno 12 godina, posebice u Italiji i Španjolskoj. Njemačko tržište nekretnina je dosta indikativno važno. Dakle središnji bankari su u borbi protiv inflacije počeli povećavati primarne kamatne stope i to u kratkom roku', rekao je Novotny, ekonomski analitičar.

Dodao je da je njemačka vlada prije nekoliko dana objavila veliki pad broja građevinskih dozvola, oko 30 posto.

'Tu vidimo i pad interesa ulagača, ali i kupaca nekretnina zbog vrlo visokih kamatnih stopa. To se događa na tržištima na kojima djeluje tržišni mehanizam, to jest na tržištima koja su perfektna. Ekonomski akteri vrlo naglo reagiraju na te nagle promjene u monetarnom okviru. Ti monetarni učinci su vrlo snažni na raspoloženje i očekivanja potrošača', pojasnio je.

Smatra da će se taj europski trend prelijevati na Hrvatsku, ali ne toliko velikom brzinom.

Komentirao je kamatne stope te je rekao da ako inflacija i dalje bude rasla, one će se morati povećati i u Hrvatskoj.

'A to znači da će imati negativan utjecaj na tržište nekretnina', objasnio je.

Mihaljinac Knežević rekla je da bilježe promjene trendova u kupnji nekretnina te da su krajem prošle godine zabilježili pad potražnje i pad broja transakcija.

'Taj trend se nastavlja i ove godine, on nije u nekakvom dramatičnom padu. Prosječne cijene nekretnina još nisu u nekakvom drastičnom padu, niti očekujemo da će biti. Situacija na tržištu nekretnina drugačija je u Hrvatskoj ovisno o regiji, čak ovisno o gradu. Znači, ne možemo generalizirati', objasnila je Mihaljinac Knežević.

Komentirala je kolike su cijene novogradnje, za koje je prvotno istaknula da ih nema dovoljno, pogotovo u Zagrebu i u turističkim središtima na moru.

'Prosjeci cijene variraju od regije do regije. Svakako su niže nego što se obavještavalo u medijima prošle godine. Važno je istaknuti da je rast cijena i transakcija bio puno niži u onim regijama gdje ekonomska situacija nije povoljna već godinama', objasnila je.

Dodala je da su cijene bile najviše u Zagrebu i u turističkim središtima na moru.

'Nikakav dramatičan pad ili krah tržišta ne očekujemo, ono je potpuno drugačije nego što je bilo u zadnjoj krizi. Očekujemo stabilizaciju trendova, primarno usporavanje cijena', rekla je.

Istaknula je da na hrvatskom tržištu nedostaje ponude.

'Novogradnje ne dolazi dovoljno na tržište. To nam pokazuje i broj izdanih građevinskih dozvola svake godine. Još i prošle godine taj broj bio je 25 posto niži nego što je bio na vrhuncu tržišta 2000-ih', rekla je.

Uhlir je komentirao da se Vlada već dugo priprema za stambenu politiku u Hrvatskoj. Istaknuo je da nam je ona nužna i da bez nje ne možemo.

'Da bi se napravila nova pomoć našim građanima u stambenoj politici, potrebno je sagledati stanje našeg stambenog fonda, potrebe i ponudu na tržištu', objasnio je.

Kazao je da je očito da je veća potražnja nego ponuda stanova.

Rekao je da je cilj stambene politike prvenstveno priuštivost stanovanja.

Novotny je rekao da su stanovi u Hrvatskoj na prvi pogled nepriuštivi te je rekao da Austrija godinama ima te probleme, ali da grade komunalne stanove.

'To nisu socijalni stanovi, to su stanovi koji su u različitim okruzima u Beču, i grad Beč godišnje izbaci oko 10 tisuća stanova za najam. Stambena politika se mora decentralizirati', objasnio je.

Rekao je da je Gradu Zagrebu to jedino rješenje.

'To je veliki potencijal koji se može i mora iskoristiti, kao što su napravili drugi europski gradovi. Volio bih da se Vlada što manje interferira u to, a da to više prepusti jedinicama samouprave', kazao je.

Mihaljinac Knežević kazala je da nam je stambena politika svakako potrebna te da priuštivost stanova postaje sve veći problem.