- Imamo dva pisma interesa, dva hrvatska društva za preuzimanje i nastavak proizvodnje u Orljavi. Radimo sve da se dogodi takvo strateško partnerstvo i da Orljava kao brend ne bude hrvatska povijest te da za barem 100-tinjak od 170 radnika Orljave osiguramo normalnu budućnost, rekao je.

Govorio je između ostalog i o obnovi nakon potresa, kazavši da obnova zahtijeva sav kapacitet projektanata i građevinara, ali i puni angažman pravnika, javlja HRT.

Tri su ključna problema koja usporavaju dinamiku - neidentificirano mjesto i vrijeme prebivališta u trenutku kada se potres dogodio, katastrofalno stanje imovinsko-pravnih odnosa te proces legalnosti ili zakonskom terminologijom postojećih i nepostojećih objekata za koje se očekuje proces obnove, rekao je.

- Nemamo ni snage, a ni vremena rješavati svu zaostavštinu te vrste povijesti. Ministarstvo priprema novi model kojim ćemo pristupiti obnovi i s njime ćemo nakon godišnjih odmora upoznati premijera i Vladu, a nakon toga, u određenim izmjenama i dopunama zakona i podzakonskih akata neke stvari morat ćemo preskočiti, rekao je.

Neće, poručio je, dozvoliti da svi lokaliteti na kojima će se obnova događati budu neidentificirani u ova tri segmenta.

- Da ne znamo koga, u kojoj mjeri pomažemo državnim novcem te na koji način to radimo, odnosno je li nam struka napravila svu adekvatnu projektnu dokumentaciju temeljem koje će građevinari onda vršiti obnovu, kazao je.