'Napravit ćemo iskorak i ne samo završiti priču o digitalizaciji osnivanjem trgovačkih društava i obrta, već ćemo osigurati poduzetniku da i pokrene poslovanje. Poduzetniku ćemo dati priliku da u jednom koraku, u dva ili tri dana, za razliku od današnjih 38, u poslovnoj banci jednim korakom dođe do otvorenog poslovnog računa i počne poslovati. Dakle u ovom trenutku sedam koraka, koji danas u prosjeku traju 38 dana, nekako je komprimiramo u jedan elektronički proces. On će započeti popunjavanjem jedinstvenog, odnosno jednostavnog elektroničkog formulara, a zadnji korak bit će dobivanje IBAN-a ili otvaranje poslovnog računa u poslovnoj banci, što odmah poduzetniku daje priliku da ili šalje ili zaprima e-račun', rekao je Horvat.

Hrvatska je u najnovijem godišnjem izvješću Svjetske banke o regulativi poslovanja Doing Business zauzela 51. mjesto među ukupno 190 zemalja. Iako je riječ o napretku za sedam mjesta u odnosu na lanjsku godinu, vraćanje je to na rezultat iz 2017., a daleko od rezultata iz 2015., kada je Hrvatska bila četrdeseta.

Horvat kaže kako u Ministarstvu ne gaje pretjeranu euforiju zbog skoka od sedam mjesta. Svjesni su, kaže, činjenice da su u proteklih godinu ili dvije izgubili tih sedam mjesta.

'Na ljestvici smo se vratili na rezultat iz 2017. Naša želja je da ovaj rast postane kontinuitet', rekao je Horvat te objašnjava kako su komparativne prednosti koje je Svjetska banka uočila, procesi koji su započeti, zapravo valorizacija rada i sinergijskih efekata svih ministarstava do 1. svibnja ove godine. Ključni pokazatelji koji Hrvatsku moraju u sljedećoj godini ponovno dići na toj ljestvici ustvari se kroz zakonodavni okvir, a i kroz punu primjenu u praksi, događaju u drugoj polovici godine', naglašava.

Objašnjavajući koliko je ovaj indeks bitan investitorima, bivši ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić rekao je kako je indeks Doing Business vrlo specifičan zato što prati određeni slučaj investicije kroz razne faze nastajanja - kupnju zemljišta, njegovu uknjižbu te dobivanje građevinske dozvole i električne energije.

'Dakle on prati stvarni postupak i može pokazati koliko nešto stoji i koliko traje. Međutim možete napraviti ozbiljnu strukturnu reformu obrazovanja, a taj je indeks neće zabilježiti. Primjerice, ne gleda obrazovanje i radnu snagu. Sigurno je jako dobro da smo rasli, sigurno iza toga stoji jako puno rada. Ako ste u nekom segmentu znatno rasli, to znači da ste napravili izmjene zakona koje su pokazale promjene na terenu koje su korisnici primijetili', kaže. A korisnicima ili kontributorima, kako ih zove, Svjetska banka više vjeruje, oni su ti koji u procesu stvaranja indeksa daju informaciju o poslovnoj klimi.

'Oni moraju reći da su vidjeli neki pomak da biste išli gore na ljestvici. Dakle, sa sigurnošću možemo reći da se vidi pomak. Međutim isto tako tu moramo naglasiti - ovaj indeks je sociološki ili kulturološki pristran ili korumpiran. Svjetska banka će više honorirati mišljenje odvjetničkog društva koje se bavi uknjižbama, nego statistiku koja kaže da se smanjio broj dana potrebnih za uknjižbu. Govorimo ustvari o tome koliko je bitno neko opće mišljenje. Ima zemalja u kojima je poslovna klima ili raspoloženje i poduzetnika i opće populacije malo vedrije, i to utječe na ovaj indeks. Da sumiram, on prikazuje stvarno stanje, ali moramo uzeti u obzir neke specifičnosti', pojasnio je.

Hrvatska je u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola zauzela 150. mjesto. Iz vlastite prakse Novinić se ne bi složio da je broj dana za njezino dobivanje problem za ozbiljnog investitora koji dolazi raditi u Hrvatsku.

'Naša iskustva s investitorima bila su takva da su dobivali građevinske dozvole u roku od dva tjedna. To sigurno neće biti problem za velikog investitora. Hoće li za jedan dan online registrirati tvrtku ili će ju registrirati za sedam dana uz posjet nekoj instituciji, to je velikom investitoru koji dolazi u neku industrijsku zonu vrlo mala razlika. Budimo realni, on planira investiciju koja će trajati 20 godina. Registrirati tvrtku online za nula kuna može biti bitno startupovima, za IT, male firme koje brzo nastaju i nestaju. Ali za greenfield investitore, industrijske investitore koji puno zapošljavaju, rade s visokom tehnologijom, daju dodanu vrijednost zemlji, izvoze iz te zemlje, za njih su ove stvari koje izvješće mjeri svakako bitne, ali postoje razlike u pristupu', zaključuje.

Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić kaže da ovogodišnji pomak na ljestvici nije slučajnost.

'U zadnjih nekoliko godina vidjeli smo dosta napora u smislu poboljšanja propisa za poslovanje prije svega, a isto tako vidimo da je Hrvatska počela s rasterećenjem gospodarstva u smislu rasterećenja raznih birokratskih procedura i parafiskalnih nameta. Tu je trend pozitivan. I to je nešto što je osim poreznog rasterećenja vrlo važan faktor za postizanje cjenovne konkurentnosti ekonomije', rekao je za emisiju Hrvatskog radija 'U mreži Prvog', u kojoj je bilo govora o tome odražava li napredak na ljestvici Doing Business stvarno poboljšanje uvjeta poslovanja u Hrvatskoj i koliko je ta ljestvica važna investitorima.

Pojašnjava kako danas na konkurentnost izvoza utječu cjenovni faktori, kao što je smanjenje porezne i parafiskalne presije, a s druge strane postoje faktori necjenovne konkurentnosti, koji su više strukturne prirode, odnosno imaju više veze s kvalitetom menadžmenta, infrastrukture i drugim faktorima.

'Ovdje je bitno reći da ima još puno prostora i za napredak. Prije nekoliko tjedana objavljena je ljestvica konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, gdje smo još uvijek nažalost posljednje rangirana članica Europske unije', rekao je, istaknuvši kao područja koja se mogu poboljšati, primjerice, dobivanje građevinske dozvole, zatim pomake u pravosuđu po pitanju insolvencijskih mehanizama, mehanizama otpisa loših kredita itd.