Uvođenjem novog poreza, turističke kompanije gube dosadašnju povlaštenu poziciju koju uživaju u aktualnom Zakonu o komunalnom gospodarstvu zbog čega im prijeti znatno već šok na rashodovnoj strani. Naime, zbog specifičnosti turističkog sektora kojem su upravo nekretnine osnovni resurs za obavljanje djelatnosti, Zakon o komunalnom gospodarstvu ograničio je naplatu komunalne naknade za hotele, apartmanska naselja i kampove. Njima komunalna naknada ne može biti veća od 1,5 posto ukupnog godišnjeg prihoda iz prethodne godine.

Osim toga, turističke kompanije prema aktualnom prijedlogu Zakona moći će ostvariti tek 40 posto umanjenu poreznu osnovicu na obavljanje djelatnosti, a Poslovni dnevnik upozorava da se diskriminira sektor koji je trenutno jedan od rijetkih u Hrvatskoj s rastom prihoda u godinama krize. Kako se neslužbeno doznaje, strukovne udruge poslodavaca u turizmu uključujući Udrugu turističkog sektora pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) te Udrugu poslodavaca u hotelijerstvu, ovih dana dovršavaju simulacije te izračune svojih budućih poreznih obveza.

Cilj im je prikupiti što više argumenata koje kane iskoristiti kako bi Vladu i Ministarstvo financija uvjerile da bi primjena Linićevog Zakona imala dramatične posljedice ne samo za preživljavanje turističkih tvrtki već i za nove investicije.

Turističke tvrtke su ugrubo izračunale da bi u idućoj godini umjesto komunalne naknade koja će se ukinuti ako se uvede novi porez, plaćati i do četiri puta više nego što sada plaćaju. Ukupan prihod deset najvećih turističkih kuća u Hrvatskoj u 2011. godini iznosio je oko 3,5 milijardi kuna, što znači da su najveće tvrtke uključujući Maistru, Valamar grupu, Plavu Lagunu te Istraturist platile ukupno oko 52 milijuna kuna komunalne naknade. Konkretni iznosi varirat će i ovisiti o procijenjenoj vrijednosti nekretnina, no vrlo je izvjesno da će primjerice jedna velika tvrtka koja je u prošloj godini komunalnu naknadu platila deset milijuna kuna, sada morati platiti od 30 do 40 milijuna kuna poreza na svoje nekretnine.