Anketa provedena među vodećim turističkim kompanijama o ključnim pokazateljima poslovanja za prvih devet mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani pokazala je da su kompanije ostvarile porast prihoda od 5,3 posto, ali uz veći rast poslovnih rashoda, tako da je manja bruto dobit iz poslovanja.

'Broj noćenja ove godine je rastao sporije nego broj novih turističkih kreveta i taj nesrazmjer dovodi u pitanje profitabilnost kompanija. Također su se brže od prihoda ove godine povećavali rashodi, posebice troškovi rada, što je isto tako utjecalo na rezultate', kazao je Ostojić.

Turističke kompanije su za zaposlenike ove godine izdvojile prosječno 10,5 posto više u odnosu na prošlu godinu, a udjel troška rada u ukupnom prihodu porastao je na 23,5 posto.

Stopa rentabilnosti koja pokazuje dobit u odnosu na ukupno angažiranu imovinu smanjena je preko 10 posto, na izuzetno niskih 7,9 posto. Za usporedbu, u konkurentskim mediteranskim zemljama taj se pokazatelj kreće od 10 do 12 posto.

'Pad rentabilnosti u poslovanju najvećih turističkih kompanija ove sezone, koja je donijela rekordan broj turista, prijeti dodatnom smanjenju investicija u turizmu jer ozbiljni investitori ne mogu opravdati ulaganje u zemlju u kojoj je rentabilnost poslovanja i upola niža u odnosu na okruženje', poručio je Ostojić.

Jedan od uzroka niže profitabilnosti niska je zauzetost kapaciteta, najniža na Mediteranu, koja je u prvih 11 mjeseci dodatno smanjena kao posljedica nastavka iznimno visokog rasta ponude smještajnih kapaciteta.

Ostojić je naglasio da je prosječna zauzetost komercijalnog smještaja iznosila svega 22,6 posto, pri čemu je stopa zauzetosti hotelskog smještaja iznosila dvostruko više – 42,6 posto. Međutim i zauzetost hotelskog smještaja se smanjuje s obzirom na to da je lani iznosila 43,2 posto.

U HUT-u pozdravljaju odluku Vlade o smanjenju PDV-a u turizmu, ali smatraju da je to samo prvi korak u osiguranju jednakih uvjeta poslovanja kakve ima konkurencija na Mediteranu.

Ostojić je upozorio da nas očekuje vrlo izazovna turistička godina, koja neće biti nimalo jednostavna, pogotovo jer se mediteranska konkurencija osnažuje na krilima ovogodišnjih dobrih rezultata.

Tu prije svega misli na Tursku, koja je s nešto više od 14 posto dolazaka turista u odnosu na 2018. ove godine lider na Mediteranu, dok je Španjolska s minusom u dolascima istodobno najveći gubitnik.

Hrvatska je u jedanaest mjeseci ostvarila stopu rasta inozemnih turističkih dolazaka od 4,4 posto, uz stopu rasta inozemnih noćenja od 1,7 posto, što se uz sve izazove ove sezone može smatrati vrlo dobrim rezultatom.

Europsko hotelijersko tržište za 2020. očekuje porast prosječnih hotelskih cijena od jedan do tri posto, slično kao i na globalnom tržištu, i u svemu će biti najvažnija konkurentnost omjera vrijednosti za novac, kazao je Ostojić, dodajući da u planiranju i pripremama za turističku 2020. treba uzeti u obzir i usporavanje europskog gospodarstva, Brexit i klimatske promjene te druga kretanja koja utječu na ponašanje turista i njihov odabir destinacija za odmore.

'Sve recentne ekonomske prognoze za 2020. su optimistične, a za turizam i bolje te se u hrvatskom turizmu iduće godine može očekivati nastavak dosadašnjih trendova, ali će se morati više ulagati u kvalitetu da bismo zadržali razinu financijskog rezultata iz ove godine', kazao je Ostojić.

Procijenio je i da će za iduću godinu turizmu trebati oko 35.000 stranih radnika te je pozdravio mjere Vlade da se za turizam iduće godine odobri oko 30.000 kvota za strane radnike.

Od ovogodišnjih iskorištenih nešto malo više od 20.000 stranih kvota, procijenio je da ih je oko 10 posto išlo u najvećih 10 hotelskih kuća, što znači, kako je objasnio, da najmanje poteškoća s radnom snagom i najmanje stranih radnika imaju velike hotelske kuće koje dugoročno planiraju svoje potrebe.