Hrvatska poštanska banka (HPB) prvo je ovogodišnje polugodište završila s 54 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, za razliku od istog lanjskog razdoblja kada je imala gubitak od 85,4 milijuna kuna, pokazuje financijsko izvješće te banke objavljeno na Zagrebačkoj burzi
Ističući u bilješkama uz Izvješće da je HPB u prvom polugodištu ove godine ostvarila operativnu dobit prije rezerviranja za gubitke u iznosu 112,2 milijuna, iz Uprave te banke dodaju da je ta dobit u istom razdoblju prošle godine iznosila 8 milijuna kuna.
Za troškove rezerviranja za gubitke u prvih šest mjeseci ove godine izdvojili su 58,2 milijuna kuna, pri čemu je u drugom kvartalu ove godine izdvojeno 24,6 milijuna kuna, pa tako dobit nakon oporezivanja iznosi navedenih 54 milijuna kuna.
Dodaju i da su uslijed nižih kamatnih troškova na izvore sredstava neto kamatni prihodi krajem lipnja ove godine bili viši za 12,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Za pozitivan trend neto kamatnih prihoda ističu da nije narušilo niti smanjenje kamatnih prihoda ove godine zbog niže osnovice neto plasmana uslijed izdvojenih rezerviranja za gubitke.
Neto prihod od provizija i naknada iznosio je 102,7 milijuna kuna, što je 25,9 posto više nego prethodne godine, pri čemu to povećanje objašnjavaju posljedicom blagog povećanja prihoda provizija od garancija i akreditiva, te smanjenja ukupnih troškova od provizija i naknada od platnog prometa.
Opći i administrativni te ostali troškovi u ovoj su godini, kako navode, restriktivnim upravljanjem smanjeni za 20,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Za imovinu HPB-a navode da je na dan 30. lipnja ove godine iznosila 14,15 milijardi kuna, što je porast od 1,2 posto u odnosu na kraj prošle godine.
Stanje neto kredita ostalim komitentima (osim financijskim institucijama) na kraju lipnja na sličnoj je razini kao i krajem 2009., pri čemu su povećani krediti velikim poduzećima za 3,9 posto i stambeni krediti stanovništvu za 6,3 posto.
Ukupni depoziti s danom 30. lipnja ove godine bili su na razini prošle godine, pri čemu je u njihovoj strukturi smanjeno stanje depozita od banaka za 73 posto ili 262,7 milijuna kuna, dok su depoziti ostalih pravnih osoba porasli za 2,4 posto ili za 86,8 milijuna kuna.
Depoziti po viđenju građana porasli su za 2,7 posto, a oročena štednja za 4,6 posto ili za 166,6 milijuna kuna.
Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznos 12,25 posto na kraju prvog polugodišta.
