Visoki postotak stanovnika s vlastitom nekretninom karakterističan je i za ostale tranzicijske zemlje (Slovačka, Mađarska, Poljska, Bugarska), u kojima veći dio nekretnina potječe iz bivšeg sustava, kada su postojali modeli stanarskog prava na temelju kojih je značajan broj građana stekao vlasništvo nad stambenim prostorom.

Na drugoj strani nalaze se razvijene europske zemlje, u kojima znatno veći postotak građana živi u unajmljenim stanovima. Zanimljivo je da je najmanje nekretnina u rukama građana u najbogatijim europskim zemljama.

Unutar EU-a samo u Njemačkoj manje od 50 posto građana živi u vlastitoj nekretnini, a ako se promatraju sve europske zemlje, prednjači bogata Švicarska, u kojoj vlasnički status ima tek 47,9 posto stanovnika.

Međutim zemlje u kojima građani dominiraju u vlasništvu nad nekretninama ne mogu se pohvaliti visokom kvalitetom stanovanja. Jedan od ključnih elemenata u ocjenjivanju kvalitete stanovanja je dostupnost dovoljno prostora u stanu. Tako je najviše ljudi u pretrpanim stanovima (48 posto) zabilježen u Rumunjskoj, slijede Latvija (43,2 posto), Bugarska (42,5 posto), Hrvatska (41,1 posto) i Poljska (40,7 posto).

Unazad nekoliko godina standard stanovanja u Hrvatskoj se donekle popravio. No kao i u mnogim drugim stvarima, pozitivni pomaci su sporiji nego u drugim zemljama, pa je tako Hrvatska u posljednje dvije godine pala za jedno mjesto na toj ljestvici.

Najbolje uvjete stanovanja ima Cipar, u kojem samo 2,4 posto građana živi u pretrpanim stanovima. Znatno viši standard od prosjeka imaju i Malta, Irska, Belgija i Nizozemska.

Što se tiče troškova vezanih uz stanovanje koji obuhvaćaju kredit, najam, režije i održavanje, u 2016. godini 11,1 posto stanovništva EU-a 28 živjelo je u kućanstvima koja su više od 40 posto raspoloživog dohotka trošila u te svrhe.

Pritom je udio stanovništva čiji troškovi stanovanja premašuju 40 posto njihova raspoloživog dohotka, razumljivo, najviši kod podstanara koji plaćaju tržišne cijene najamnina (27,1 posto), dok je najmanji kod osoba koje su vlasnici stambenog prostora bez opterećenja kreditom (6,8 posto).

U okviru Europske unije najniže troškove stanovanja imaju građani Malte, u kojoj samo 1,4 posto stanovništva za tu namjenu troši više od 40 posto dohotka.

Na suprotnoj strani nalazi se Grčka, u kojoj čak 40,5 posto građana troši više od 40 posto raspoloživog dohotka na stanovanje, unatoč tome što 75,1 posto Grka živi u vlastitom stambenom prostoru.

Hrvatska se sa 6,4 posto kućanstava s visokim stambenim troškovima nalazi u dobrostojećoj skupini zemalja, u društvu sa Slovenijom, Austrijom i Portugalom.

Treba naglasiti da je taj postotak vjerojatno viši jer veliki dio podstanara u Hrvatskoj nije službeno prijavljen, pa ova kategorija nije obuhvaćena statistikom.