U državama članicama Europske unije u 2017. bilo je registrirano 262 milijuna automobila, od čega je dva milijuna (0,8 posto) njih klasificirano kao električni automobili ili hibridni električni automobili, koji uz elektromotor koriste benzinski ili dizelski motor, pokazuje izvješće Eurostata objavljeno u utorak.

Na cestama Europske unije ima najviše hibrida s kombinacijom električnog i benzinskog motora, čiji je broj 2017. dosegnuo 1,5 milijuna i bio je gotovo sedam puta veći nego 2013.

Među članicama Europske unije, za koje su dostupne brojke, pet zemalja ima više od jedan posto registriranih električnih ili hibridnih električnih automobila. Na prvom mjestu je Švedska s udjelom od 2,4 posto, slijede Poljska (1,9 posto), Velika Britanija (1,5 posto), Francuska (1,4 posto) i Belgija (1,2 posto).

Na posljednjem mjestu je Hrvatska s udjelom električnog voznog parka od svega 0,02 posto. Pritom treba naglasiti da podaci Eurostata za Hrvatsku obuhvaćaju samo 'čista' električna vozila, kojih je u 2017. registrirano samo 285.

Međutim, slika nije puno bolja ni kada se uključe hibridi. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske (CVH), krajem 2018. u Hrvatskoj je bilo registrirano 459 električnih automobila i 3717 hibridnih te je njihov udjel u ukupnom broju registriranih automobila iznosio oko 0,2 posto.

Iako je u 2018. značajno povećan broj tih vozila, njihov udjel u voznom parku još je uvijek skroman prvenstveno zbog visoke cijene u odnosu na konvencionalna vozila.

Zato su za rast broja električnih vozila presudni državni poticaji. Ove godine Fond za energetsku učinkovitost osigurao je 17 milijuna kuna za sufinanciranje električnih vozila.

Za kupnju vozila građani mogu dobiti do 40 posto iznosa sredstava, do 80 tisuća kuna za električne automobile, odnosno do 40 tisuća kuna za plug-in hibridne automobile.