Hrvatska je lani ostvarila povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda, čak 1,9 milijardi eura, stoga je transformacija sektora nužna, istaknuto je na konferenciji "Budućnost hrane i maloprodaje", održanoj u utorak u Zagrebu u organizaciji Motus Media Grupe, na kojoj su sudjelovali brojni stručnjaci i sudionici u procesu proizvodnje i distribuciji hrane.
"Prehrambena sigurnost i konkurentnost su globalni izazovi s kojima se suočavamo u posljednje vrijeme od koronakrize, do rata o Ukrajini. Briga o okolišu, klimatske promjene, održavanje dobavnih lanaca i proizvodnje, uz novu tehnologiju važni su elementi koji će kreirati ovo područje", rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u uvodu konferencije.
vezane vijesti
No, domaća se proizvodnja hrane suočava s još izazova od kojih neki traju desetljećima. "Hrvatska je lani ostvarila najveći, povijesno gledajući, vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda. To je bilo 1,9 milijardi eura, odnosno 30 posto u odnosu na 2020. godinu. Izvoz nam pada za 2,5 posto, a uvoz raste na 10 posto. U ovoj godini je pokrivenost tržišta proizvodnjom pala na 67 posto", ustvrdio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora osvrnula se na dugotrajni pad domaće potrošnje, ali i na prilike s kojima se suočavamo na domaćem tržištu hrane. "Pravo je pitanje želimo li svoje gospodarstvo bazirati na turizmu ili ćemo se preorijentirati na proizvodnju, naročito hrane, bez koje nema života. Hrvatska ima sve prirodne resurse za proizvodnju hrane. Potrebno je transformirati taj sektor i preorijentirati ga s proizvodnje sirovina za izvoz te ga prenamijeniti za proizvodnju svježih i praktičnih proizvoda te proizvoda prilagođenih tržištu, što uključuje i kružno gospodarstvo", poručila je Petir, dodavši da je potrebno jačanje kapaciteta proizvodnje, prerade i skladištenja proizvoda te edukacija.
S obzirom na to da Hrvatska sve više hrane uvozi, a samodostatna je samo u proizvodnji pet prehrambenih proizvoda, postavlja se pitamo je li sav novac koji je EU uložila u domaću poljoprivredu, a riječ je o 10 milijardi eura, opravdano dodijeljen i potrošen na kvalitetan način. "Ne učimo iz teških situacija. Nismo naučili puno voditi poljoprivredu. Ali, optimist sam, jer mislim da ima mogućnost, resursa, novca i znanja. Možda nam je potrebno da tresnemo u zemlju pa da se osvijestimo", poručio je Vlado Čondić Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede, HGK
Veliki je problem i bacanje hrane, jer domaća kućanstva prednjače u neracionalnoj potrošnji hrane. "Još 2021. godine su provedene prva istraživanja o otpadu o hrani na svim razinama. Preko 286.000 tona hrane se baca godišnje, od čega je 216.000 tona iz kućanstava. U kućanstvima nam otpada 54 kilograma po stanovniku i tu smo malo ispod europskog prosjeka", navela je Vesna Cetin Krnjević, voditeljica službe u Sektoru za fondove EU, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dodavši da su raspisali natječaje za projekte kojima nastoje postići globalni cilj o smanjenju količine otpada od hrane za 50 posto do 2030. godine.
Voditelj Centra za sigurnost hrane HAPIH-a Dražen Knežević istaknuo je na konferenciji da je hrana proizvedena u Hrvatskoj kvalitetna i da bi se potrošači trebali orijentirati na domaće proizvode. "Potrošači bi trebali ući u dubinu i pogledati sastav i deklaracije - vidjeli bi da je dobar dio hrane uvezen iz drugih europskih i trećih zemalja. No potrošači sasvim sigurno jedu sigurnu hranu. Naš sustav je integriran u europski sustav sigurnosti hrane koji je jedan od najstrožih na svijetu. No stvar je cijene koliko će potrošač kvalitetnu hranu jesti", zaključio je Knežević.
