Te su neravnoteže bile brojne prije ulaska Hrvatske u EU, a javni dug naglo je narastao 2010. i 2011. godine kao posljedica globalne financijske krize 2009. Tada se javni sektor zadužio, izvoz je padao i vanjskotrgovinska bilanca bila je loša, što je i dovelo do makroekonomskih neravnoteža.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da je Hrvatska ulaskom u EU 2013. godine prihvatila institucionalni okvir otklanjanja tih neravnoteža.

'Države poput Hrvatske, Grčke, Portugala, Italije i Španjolske dobile su 'domaću zadaću' od EK da nađu način na koji će te ravnoteže smanjivati, odnosno otkloniti, kako bi se ponovno osigurao ekonomski rast. Hrvatska je radila to šest, sedam godina, a EK je sada potvrdio da je u tome i uspjela. Niz mjera provodio se u Ministarstvu financija kako bi se javni dug počeo smanjivati u odnosu na BDP te kako bi se na vanjskim računima otvorila nelikvidnost i povećale devizne rezerve. Iako se Vlada RH zaduživala, dogodio se zaokret u trendu, uz stabilizaciju i bolje makroekonomske pokazatelje', ističe Novotny.

Novi ciklus gospodarskog rasta i ulazak u eurozonu

Prije dvije godine, točnije tijekom pandemijske 2020., kriza je još bila duboka i pad BDP-a Hrvatske iznosio je oko osam posto. Međutim lani je hrvatsko gospodarstvo poraslo za rekordnih 10,4 posto, što je bio drugi najveći rast u EU, zbog čega je i EK prognozirao oporavak hrvatskog gospodarstva, odnosno početak novog ciklusa gospodarskog rasta.

Ministar financija Zdravko Marić nedavno je rekao da je hrvatski paket za ublažavanje učinaka inflacije među većima u odnosu na BDP te iznosi preko šest posto BDP-a, zbog čega se nalazimo u gornjoj polovici, jer prosjek EU-a je 0,6 posto BDP-a.

'Uzimajući u obzir rast i oporavak, EK je Hrvatskoj dao pozitivnu ocjenu, bez očekivanja da nam prijete nove neravnoteže, pad zaposlenih i recesija. Time je krenula priprema Hrvatske za ulazak u europsku monetarnu uniju', podsjeća Novotny.

Hoće li se povećati interes ulagača za Hrvatsku?

Hrvatska je ušla u zadnju fazu prije odluke o ulasku u eurozonu, a formalna odluka očekuje se 12. srpnja na Vijeću ministara financija u Bruxellesu. Prije zadnje faze morali smo zadovoljiti kriterije konvergencije, poznate i kao kriteriji iz Maastrichta, a ako sve bude po planu, Hrvatska će biti 20. država članica EU-a čija će službena valuta biti euro od 1. siječnja 2023.

'Potvrđen je ulazak u Ekonomsku i monetarnu uniju (EMU) nakon što je Hrvatska stabilizirala tečaj, no sve to je tek jedan od međukoraka ulaska u uniju i prihvaćanja eura. Početkom lipnja očekuje se da bi EK mogao na ministarskom sastanku objaviti da RH može uvesti euro. Međutim ulazak u uniju treba odobriti 19 zemalja članica, pa može doći do prepreka ako se neka država požali uslijed političkih turbulencija. No mislim da do toga neće doći i da će sve proći po planu. Ulazak u eurozonu mogao bi biti znak ulagačima da se isplati ulagati u Hrvatsku', smatra Novotny.

Ne moramo strahovati od recesije

Za ovu godinu predviđa se rast gospodarstva od tri posto. Unatoč turbulencijama na tržištu i krizama, Novotny kaže da za Hrvatsku nema naznaka recesije, koju obilježavaju pad gospodarske aktivnosti, nezaposlenost i pesimizam potrošača – štoviše bilježimo značajan pad nezaposlenosti – no teško je išta prognozirati sa sigurnošću.

'Inflacija će imati svoj trend ubrzanja, bit će vrlo visoka ove godine, no smanjit će se sljedeće godine, a uz to se očekuje dobra turistička sezona u Hrvatskoj. Unatoč visokim cijenama, potrošači su optimistični i gotovo pa troše više nego ikada. Bavim se ekonomijom nekoliko desetljeća, no i dalje me iznenađuje koliko kukamo oko visokih cijena, a nitko ne smanjuje potrošnju goriva i ostalih potrepština. Dakle potrošački optimizam je vrlo dobar, a potrošnja je malo veća nego ikada', zaključuje Novotny.