'To je doista jako dobra vijest. Irska i Hrvatska su u proteklih nekoliko godina napravile određene iskorake. U smislu makroekonomske stabilnosti ove dvije zemlje su bolje. Hrvatska je 2013. formalno postala članica EU, a mi smo odmah ušli u proceduru prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a i u proceduru prekomjernog manjka, dakle, fiskalnih neravnoteža. Godine 2016. kada je počeo naš mandat, razložili smo vrlo jasan plan što činiti', rekao je Marić.

Veliki je fokus na fiskalnom dijelu koji je, kako je Marić ustvrdio, zaslužan za to što je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog manjka, pa je popravljen kreditni rejting.

'Pa smo ušli u temu razgovora oko eura, a da nismo konsolidirali financije, ne bi bilo šanse uopće razgovarati o euru', rekao je ministar.

Podsjetio je i da su po tim kriterijima i indikatorima i neke gospodarski snažnije zemlje ostale iza Hrvatske.

'Bitno je da smo se odmaknuli, da smo se počeli pomicati s dna. Naš cilj jest približiti se i konvergirati prema prosjeku EU-a. No ništa se ne može dogoditi odmah', naglasio je Marić.

Ističe pritom da su ocjene Europske komisije dale jasan signal investitorima, međunarodnim i domaćima.

Hrvatska je ujedno ušla u posljednju fazu prije odluke o ulasku u eurozonu, a pred nama je još pet do šest tjedana.

'Idući tjedan će već biti objavljena ta izvješća, ona će se nakon toga vrednovati i analizirati. Formalna odluka o ulasku Hrvatske očekuje se 12. srpnja na Vijeću ministara financija u Bruxellesu. To je ujedno i početak češkog predsjedanja. Neki dan sam održao sastanak s češkim ministrom financija', rekao je ministar.

'Nastavak ubrzavajuće inflacije'

Unatoč ponekoj dobro vijesti, istovremeno inflacija galopira, cijene u dućanima stalno rastu, na benzinskim postajama sve su veće cijene goriva, a svakoga dana plaće i mirovine vrijede sve manje.

'Koliko god bila teška predviđanja, malo je onih koji mogu predvidjeti koliko će dugo trajati agresija na Ukrajinu i cijela ta kriza, mislim da moramo funkcionirati. Naša su trenutna očekivanja da ćemo u nekoliko idućih mjeseci, ali rekao bih polovicu godine, nastaviti s ubrzavajućom inflacijom, a onda da bi trebalo doći do određene stabilizacije.

Međutim, moram se ograditi zbog doze neizvjesnosti i negativne rizike, ne mogu stopostotno to garantirati. To ne može nitko', naglašava ministar.

Povećanje mirovina u rujnu

Marić dodaje da se nikako ne smije zanemariti komponenta BDP-a.

'Koliko god su Europska komisija i mi sami revidirali procjene rasta na niže i dalje je rast. I taj rast treba održavati. Ne smijemo si nikako dozvoliti da uz probleme s inflatornim kretanjima zapadnemo u još i nekakve na ovom širem makro planu', istaknuo je.

Razgovaralo se i o mirovinama koje bi se, prema sadašnjoj indeksaciji, trebale povećati u rujnu.

'Mirovine nisu i neće biti pod znakom pitanjima. Ako i bude indeksacija iznad nekih očekivanja i ako možda proračunski nisu osigurana, ona će biti na kraju osigurana', rekao je Marić.

Osvrnuo se i na napise da je Porezna uprava krenula s detaljnim kontrolama velikih ugostitelja.

'Pojačani nadzor Porezne uprave zahvatio je negdje tisuću ugostitelja, kod njih 800 nisu utvrđene nepravilnosti. Ali, nadzorne aktivnosti su utvrdile određene nepravilnosti te sukladno tome je Porezna postupila. Ne radi se o nikakvoj presiji, već oni rade svoje posao', ustvrdio je.