HBOR od idućeg tjedna kreće s četiri financijska instrumenta u okviru NPOO-a ukupne vrijednosti 1,1 milijardu kuna, kojima će se subvencionirati kamatne stope poduzećima, kao i izravno kreditirati posebne ciljne skupine, istaknuto je u četvrtak na otvaranju 19. HBOR-ove međunarodne konferencije o poticanju izvoza.
Kako je pojasnila predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko, subvencija kamatnih stopa će dosezati 75 posto, što znači da ako je redovna kamatna stopa četiri posto, poduzetnik će moći dobiti kamatu od jedan posto.
Ukupna vrijednost tih subvencija je 600 milijuna kuna, pri čemu podrazumijevaju tri financijska instrumenta - 200 milijuna kuna namijenjeno je za mala i srednja poduzeća, 200 milijuna kuna za srednje kapitalizirana i velika poduzeća te 200 milijuna kuna za javni sektor.
vezane vijesti
Četvrti financijski instrument se pak odnosi na izravno kreditiranje, ukupne vrijednosti 500 milijuna kuna, usmjerenih na najosjetljivije ciljne skupine, poput poduzetnika početnika, mladih poduzetnika, poduzetnica, poduzetnicima na slabije razvijenim područjima, kao i na projekte koji se temelje na istraživanju i razvoju, pri čemu će se kamatne stope kretati od 0,4 posto.
Pritom investicije moraju biti u skladu s principom nenanošenja bitne štete okolišu, istaknula je Perko.
Ukupno šest financijskih instrumenata vrijednih 1,93 mlrd kn
Inače, HBOR je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) razvio šest financijskih instrumenata, ukupne vrijednosti 1,93 milijarde kuna, a osim četiri već navedena, jedan, vrijedan 600 milijuna kuna, odnosi se na jamstveni program za velika poduzeća, a drugi, vrijednosti 225 milijuna kuna, usmjeren je na podršku razvoju novih private equity i venture capital fondova.
Cilj tih nešto više od 1,9 milijardi kuna koje HBOR ima na raspolaganju iz NPOO-a za razvoj novih financijskih instrumenata jest da se postigne efekt multiplikatora, odnosno da investicije koje će se tim sredstvima podržati budu višestruko veće, istaknuo je savjetnik Uprave HBOR-a Hrvoje Galičić.
Kako je poručio, želja je bila da se kroz HBOR-ove financijske instrumente pruži ista prilika svima, od poduzetnika u početnoj fazi razvoja posla, preko malih i srednjih pa do sve do velikih poduzeća.
Perko je istaknula da je HBOR unatoč svim okolnostima, poput pandemije i potresa, u 2020. i 2021. učinio puno, pri čemu je izdvojila odobrenih 3.606 plasmana u iznosu većem od 15,6 milijardi kuna, a tu je i intenzivan rad na covid mjerama.
Kada je riječ o potonjem, HBOR je prvi krenuo s moratorijima prema klijentima, zatim reprogramima, a Perko je posebno istaknula da je više od 70 posto svih covid-kredita koji su odobreni poduzetnicima podržano mjerama HBOR-a, bilo kreditnim sredstvima ili programima osiguranja povrata kredita.
"Rezultat je time fascinantniji jer HBOR-ovi zaposlenici čine samo dva posto ukupnog broja zaposlenih u bankarskom sektoru. Dakle, dva posto zaposlenika je plasiralo više od 70 posto kredita, izravno i neizravno", apostrofirala je Perko.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da su razvojne banke te koje u "onim nekim dobrim vremenima" trebaju poticati konkurentnost i inovativost i "gledati unaprijed".
Smatra da je po pitanju NPOO-a odrađen "sjajan posao", apostrofirajući i veliku ulogu HBOR-a.
Poručio je da treba učiniti sve da se sredstva usmjere tamo gdje će polučiti najbolji efekt, pri čemu se investicije odnose na oporavak, a reforme trebaju doprinjeti otpornosti na neke buduće krize.
Marić: Bit će potrebne i druge mjere, no sve u svoje vrijeme
Podsjetio je i na korekciju na niže Vladine prognoze ovogodišnjeg gospodarskog rasta, s 4,4 na 3 posto, kao i prognozu rasta inflacije od 7,8 posto.
Takva prognoza proizlazi iz očekivanja "dosta visokih stopa inflacije" i u ostatku godine, a pritom, kao i kod projekcije BDP-a, puno je više negativnih no pozitivnih rizika po ostvarenje tih projekcija.
Podsjetio je i na Vladin paket mjera za ublažavanje inflatornih pritisaka, koji je bio "među izdašnijima" u usporedbi s drugim zemljama EU-a.
Taj paket pritiske ne može neutralizirati, ali može ih ublažiti, no on sam po sebi neće biti dovoljan i sigurno će biti potrebne i dodatne mjere.
"No, sve u svoje vrijeme", poručio je Marić, apostrofirajući da se s druge strane "nikako ne smije zanemariti" na gospodarski rast.
Marić je rekao i da duboko vjeruje, unatoč izazovima, da će Hrvatska 1. siječnja 2023. postati 20. članica eurozone, uz ocjenu da inflacija u Hrvatskoj ničim ne odstupa od EU-a, što je jedan od mastriških kriterija vezan uz stabilnost cijena.
U ovoj godini 1,4 milijarde eura iz NPOO-a
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak je najavila da će uskoro biti moguće koristiti i sredstva iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) a tako su danas u javno savjetovanje puštena dva operativna programa - Konkurentnost i kohezija i Integrirani teritorijalni program.
Tranzicija gospodarstva je neminovna, a prilike koje vam se nude iz europskih izvora treba značajno iskoristiti, poručila je Tramišak poduzetnicima.
Posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić okupljenima je predstavio glavne postulate NPOO-a, iz kojeg je Hrvatskoj na raspolaganju 6,3 milijarde eura, pri čemu je poručio da taj plan predstavlja generacijsku priliku, s obzirom i da taj iznos čini 12 posto BDP-a.
Plan je Europska komisija odobrila u srpnju prošle godine, u rujnu je Hrvatska dobila predujam od 818 milijuna eura, a nedavno je Komisija pozitivno ocijenila zahtjev za isplatom prve rate od 700 milijuna eura, a isplata se očekuje tijekom lipnja.
Preduvjet za tu isplatu su i ispunjena 34 reformska i investicijska indikatora, što je i realizirano, a po istom principu provedbi investicija i reformi, do kraja godine se očekuje i isplata dodatnih 700 milijuna eura, istaknuo je Savić.
Rok za ispunjenje 25 indikatora za drugu ratu iz NPOO-a je 30. lipnja, a do sada je ispunjeno 15 od 25 indikatora.
Okupljene su pozdravili i gradonačelnik Pule Filip Zoričić i župan Istarske županije Boris Miletić.
