U Hrvatskoj se 68 posto računa plaća na vrijeme, što je znatno ispod europskog prosjeka od 75 posto, pokazuje istraživanje tvrtke EOS o navikama plaćanja u Hrvatskoj za 2014. godinu, u okviru kojeg je institut za istraživanje tržišta Ipsos anketirao 200 menadžera odgovornih za naplatu potraživanja i upravljanje rizicima
Rezultati istraživanja pokazuju da najnepouzdaniji platiše dolaze iz poslovne sfere - 39 posto računa u međusobnim aranžmanima poslovnih subjekata (B2B), podmiruju se uz kašnjenje ili se uopće ne naplate dok je taj postotak u odnosima Business to Costumer (B2C) 21 posto.
U 12 europskih zemalja u kojima je EOS organizirao slična istraživanja, prosječni udjel zakašnjelih ili nenaplaćenih potraživanja među poduzetnicima je 27 posto, rekla je na današnjem predstavljanju rezultata voditeljica korporativnih komunikacija i marketinga EOS Matrixa Diana Franulić Šarić
Istraživanja u europskim zemljama pokazuju da su najpouzdaniji u plaćanju Nijemci, od kojih 83 posto plaća račune na vrijeme, a slijede Francuzi s 80 posto. S druge strane, uz hrvatske, najnemarniji platiše su Rumunji i Bugari, od kojih je 70 posto redovnih platiša.
Hrvatski vjerovnici moraju se naoružati strpljenjem jer zakašnjele račune poslovni klijenti podmiruju prosječno tek 60 dana po isteku roka plaćanja, koji u prosjeku iznosi 50 dana. To znači da poduzetnici u međusobnim poslovnim odnosima u tom slučaju moraju svoj novac čekati gotovo četiri mjeseca.
Direktorica EOS Matrixa Barbara Cerinski kaže da poduzetnici značajno trpe zbog loših navika plaćanja, naročito u trgovini, dok su u industriji i uslugama te poteškoće manje. Dodaje da su prema ocjeni sudionika ankete, glavni razlozi kašnjenja u podmirivanju obveza kod poslovnih subjekata problemi s likvidnošću i nenaplaćena potraživanja od vlastitih kupaca.
Kod građana, razlozi kašnjenja su prezaduženost i opća gospodarska situacija, kaže ona.
Upozorava da većina poduzetnika koji imaju problema s naplatom potraživanja, radi rješavanja tog problema angažiraju vlastite snage dok se manji dio odlučuje pomoć potražiti od odvjetnika, a još manje od agencija specijaliziranih za naplatu.
Među anketiranima prevladava mišljenje da predstečajna nagodba ne pridonosi naplati potraživanja. Oni smatraju da su vjerovnici zakinuti zbog otpisa dugova, da se smanjuje likvidnost te da zakon o predstečajnoj nagodbi pogoduje većinskim vjerovnicima.
