Hrvatska se u rujnu ponovo svrstala među zemlje Europske unije s izrazitijim rastom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, nakon dva mjeseca pada, dok je na razini Unije proizvodnja smanjena, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci europskog statističkog ureda
Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla je u rujnu 3,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je smanjena 1,1 posto. Pad proizvodnje zabilježen je i u srpnju, za 0,5 posto.
Najviše je među zemljama EU u rujnu na mjesečnoj razini poskočila proizvodnja u Švedskoj, za 7,6 posto. te u Irskoj i Estoniji, za 6,4 odnosno 5,2 posto.
Daleko najveći pad proizvodnje zabilježila je Danska, za 8,1 posto. Slijede Njemačka i Grčka s padom proizvodnje za 1,9 odnosno 1,8 posto.
Na razini Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je za 0,7 posto u odnosu na kolovoz kada je prema revidiranim podacima Eurostata porasla 1,6 posto. Pad proizvodnje zabilježen je i u eurozoni, za 0,8 posto u odnosu na kolovoz kada je porasla za revidiranih 1,8 posto.
Uteg je za proizvodnju i u EU i u eurozoni bio pad u industriji trajnih potrošačkih roba, za 3,7 odnosno za 5,6 posto. Izrazitije je smanjena i proizvodnja kapitalnih roba, za 1,6 posto u EU te za 2,2 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.
Proizvodnja energije smanjena je u EU za 0,6 posto u odnosu na kolovoz, te za 0,2 posto u eurozoni.
Slabiji rast proizvodnje na godišnjoj razini
Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u rujnu porasla 1,9 posto, slabije nego u kolovozu kada je uvećana 2,5 posto.
Među zemljama EU najviše je poskočila u Litvi, 7,9 posto, te u Sloveniji, 7,4 posto, i Estoniji, 6,5 posto, izvijestio je EUROSTAT.
Pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini zabilježile su u rujnu Danska, za 3,2 posto, Francuska, za jedan posto, i Irska, za 0,9 posto.
Na razini EU i eurozone kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja uvećana je u rujnu 1,2 posto. EUROSTAT je ujedno revidirao podatke za kolovoz koji sada pokazuju 2,1-postotni rast proizvodnje u EU, te 2,2-postotni u eurozoni.
Najviše je u EU u rujnu na godišnjoj razini porasla proizvodnja intermedijarnih i kapitalnih roba, za 1,6 odnosno 1,5 posto. U eurozoni izrazitije je uvećana proizvodnja netrajnih potrošačkih i intermedijarnih roba, za 1,9 odnosno 1,3 posto.
Proizvodnja energije gotovo je stagnirala u EU dok je u eurozoni uvećana 0,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.
