Hrvatska je na listi konkurentnosti napredovala za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu, pokazuje 'Godišnjak svjetske konkurentnosti 2012.', koji je izradio švicarski Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost.

Dok je Hrvatska u 2011. godini izgubila jednu poziciju, jer je Ukrajina napredovala brže od nas, u 2012. smo napredovali jednu poziciju jer je pogoršanje ocjene konkurentnosti Grčke bilo veće od relativnog pogoršanja ocjene konkurentnosti Hrvatske, u usporedbi s najkonkurentnijom zemljom svijeta.

Od uvrštenja Hrvatske u rang ljestvicu IMD-a jedino u 2008. imali smo realno poboljšanje pozicije, ali nažalost u posljednje tri godine to je izgubljeno. U 2008., se iza Hrvatske nalazilo šest zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela), a u ovogodišnjoj rang ljestvici samo su Venezuela i Grčka rangirane lošije od Hrvatske.

U ovogodišnjem izdanju IMD je proveo posebno ispitivanje stavova prema globalizaciji i prihvaćanja nužnosti ekonomskih i socijalnih reformi. Stavovi prema globalizaciji i dalje su pozitivni u Irskoj, Skandinaviji, Čileu i većini azijskih zemalja dok su stavovi znatno negativniji u Grčkoj, Rusiji, većini zemalja Istočne Europe i Latinske Amerike, ali i Francuske.

Prema stavovima o globalizaciji Hrvatska se nalazi na 56. mjestu, a prema prihvaćanju nužnosti reformi na 52. mjestu od 59 zemalja, što ne oslikava spremnost i otvorenost Hrvatske za promjene.

Analiza 20 faktora konkurentnosti navodi na zaključak kako su najbolji faktori hrvatske konkurentnosti cijene, zdravlje i okoliš, obrazovanje i međunarodna trgovina, a najlošiji manadžment, institucije, domaća ekonomija i stavovi i vrijednosti.

Faktori u kojima je ostvareno značajno povećanje konkurentnosti su cijene, produktivnost i efikasnost (za 14 mjesta) te tehnološka infrastruktura (za sedam mjesta).

Izrazito negativne trendove bilježimo na dva područja: financije i tržište rada (pad za četiri mjesta) i strana ulaganja i zaposlenost (za tri mjesta).

Među indikatorima prema kojima prednjačimo u konkurentnosti u okviru gospodarskih rezultata ističu se veliki prihodi od turizma i izvoza usluga, povoljni odnos izvoznih i uvoznih cijena, niska inflacija i velika akumulativna strana ulaganja

Slabu efikasnost javne uprave donekle popravljaju pokazatelji o niskim carinskim barijerama i niskom porezu na dobit, stabilnosti tečaja te kratkom vremenu za osnivanja poduzeća.

Efikasnost javnog sektora podižu relativno niske plaće, pogotovo menadžmenta i nizak jedinični trošak rada u prerađivačkoj industriji, relativno velik broj radnih sati i visok udjel žena u zaposlenosti.

Nažalost, puno je više slabih indikatora, među kojima se ističu slaba otpornost na krizu i diverzificiranost proizvodnje, niska zaposlenost, strukturna nezaposlenost, rigidno tržište rada, starenje stanovništva, državno vlasništvo poduzeća, birokracija, cijena kapitala, visoka socijalna izdvajanja, slabo poduzetništvo, poslovno upravljanje, motivacija i kompetentnost, niska razina tehnologije, inovativnosti, transfera znanja, visokoškolskog i menadžerskog obrazovanja.

'Za konkurentski napredak, Hrvatskoj su potrebne brze promjene. Ovogodišnji rezultati rangiranja IMD ukazuju na to da Hrvatska nema više vremena, jer se samo brzim i jasno ciljanim promjenama mogu privući nova znanja i investicije ključne za dugoročan održivi rast i razvoj zemlje', istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.