Prema indeksu ekonomske slobode za 2009. koji je objavio The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, Hrvatska ekonomska sloboda pogoršala se treću godinu zaredom. U svjetskom poretku Hrvatska je pala za tri mjesta (sa 113. na 116. mjesto), a u europskom poretku spustila se sa 37. na 38. mjesto od 43 zemlje
Prema ocjeni The Heritage Foundationa, Hrvatska tako ostaje u kategoriji 'uglavnom neslobodnih ekonomija', pri čemu je 'najrepresivnija' u područjima veličine države (udjel državnog sektora u gospodarstvu), vlasničkih prava i radnih prava. Ocjena ekonomske slobode u Hrvatskoj je 55,1 posto što je čini 116. svjetskom ekonomijom od promatranih 179. Njezina ukupna ocjena je za 0,5 bodova viša od prošlogodišnje što pak odražava neznatno poboljšanje u borbi protiv korupcije u udjelu države u gospodarstvu.
Hrvatska je na 38. mjestu od 43 zemlje u europskoj regiji, a njezina ukupna ocjena daleko je ispod regionalnog prosjeka. Hrvatska bilježi ocjenu nešto iznad prosjeka u trgovinskoj slobodi, financijskoj slobodi i monetarnoj slobodi. Inflacija je niska, a cijene su prilično stabilne, međutim ocjena hrvatske monetarne slobode pogođena je zadržavanjem državne manipulacije cijenama.
Cjelokupna slabost Hrvatske potječe od prevelikog državnog aparata. Povrh visokog nivoa državne potrošnje, prisutnost države je značajna i u drugim ključnim područjima gospodarstva. Postoji značajno otežana regulacija poslovanja, radne snage pa čak i prava na vlasništvo. Sudski sustav ostaje izložen korupciji, političkom uplitanju i neefikasnoj birokraciji. Značajna neslužbena ograničenja stranih investicija, poput visoko politiziranoga donošenja odluka u području regulative, povećavaju trošak ulaganja u Hrvatsku. Opterećujuća i netransparentna administrativna regulativa, naročito na lokalnom nivou, nastavlja činiti izazov poduzetnicima.
