Heritage Foundation

Divovski iskorak Hrvatske na ljestvici ekonomskih sloboda: Nismo više na dnu Europe, ali zamjeraju nam se skupa država i rigidno tržište rada

16.05.2022 u 15:45

Bionic
Reading

Izvješće američkog Heritage Foundationa za 2022. pokazuje značajan napredak Hrvatske na području ekonomskih sloboda. Hrvatska je dostigla 45. mjesto na svjetskoj ljestvici preskočivši nekoliko zemalja Europske unije

Najnovije rangiranje zemalja prema indeksu ekonomskih sloboda, koje svake godine izdaju The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, pokazuje da reforme koje provodi vlada Andreja Plenkovića ipak nisu posve neučinkovite.

U odnosu na prošlu godinu Hrvatska je napravila pomak za čak 34 mjesta, skočivši sa 79. na 45. mjesto. Zahvaljujući značajnom poboljšanju skora (sa 63,6 na 67,6 od 100 mogućih bodova), Hrvatska je unutar EU-a prestigla Rumunjsku, Mađarsku, Francusku, Italiju i Grčku i približila se Španjolskoj (68,2), Poljskoj (68,7) i Slovačkoj (69,7).

Prema podacima Heritage Foundationa za Hrvatsku, u godinu dana povećanje ekonomske slobode bilježi se u područjima vlasničkih prava, djelotvornosti pravosuđa, slobode poslovanja, slobode rada, monetarne slobode i poreznog rasterećenja. S druge strane negativan doprinos dao je rast udjela državne potrošnje i duga u BDP-u, zahvativši većinu zemalja uslijed koronakrize.

U posljednjih pet godina Hrvatska bilježi kontinuiran napredak na svjetskoj ljestvici ekonomskih sloboda, s time da je u zadnje dvije godine ubrzan rast. U razdoblju od 2017., kada je Hrvatska bila na 95. mjestu, postignuti su značajni pomaci u glavnim područjima, unatoč i dalje postojećim nedostacima u pojedinim segmentima javnih politika.

Zahvaljujući Marićevoj poreznoj, najviši skor (82,8) postigli smo u području visine poreznog opterećenja. U izvješću se ističe da je najviša granična stopa poreza na dohodak snižena na 30 posto, a granična stopa poreza na dobit na 18 posto.

No unatoč poreznoj reformi, i dalje imamo previsok udio državne potrošnje u BDP-u, koji dostiže gotovo 50 posto, te relativno visok javni dug. Zato u segmentu državne potrošnje imamo uvjerljivo najslabiji skor (26,3).

Premda je u Hrvatskoj uvriježena percepcija o lošem pravosuđu, u području vladavine prava imamo odličan skor (81,1). U izvješću se ističu generalno poštovanje vlasničkih prava i neovisnost pravosuđa. No napominje se da, unatoč reformi koja traje, postoje i dalje dugački sudski postupci, problemi u provedbi ugovora i korupcija.

U okviru regulatorne efikasnosti u izvješću se naglašavaju poboljšanja regulatornog okvira za registraciju poslovanja te uvođenje viza za digitalne nomade. S druge strane prepreka efikasnosti tržišta i dalje su visoke državne subvencije, osobito u poljoprivredi.

Visok rang Hrvatska ima i u područjima otvorenosti tržišta (79,2) i pogodnosti za strana ulaganja (75). Tradicionalno loše stojimo na području liberalizacije tržišta rada, premda je i tu zadnjih nekoliko godina ostvaren blag napredak.

Prema indeksu Heritage Foundationa, ekonomski najslobodnije zemlje su Singapur, Švicarska, Irska, Novi Zeland, Luksemburg, Tajvan, Estonija, Nizozemska, Finska i Danska.