Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, strateški važnog prolaza za pomorski prijevoz nafte, ne bi izravno ugrozilo opskrbu Hrvatske naftom. Naša najveća naftna kompanija Ina ne uvozi naftu iz zemalja Perzijskog zaljeva, već u najvećoj mjeri iz Rusije. No, ono što bi osjetili i hrvatski potrošači jest rast cijena crnog zlata na svjetskom tržištu
Prošli tjedan agenciji Reuters izvori iz naftnog sektora potvrdili su da su zapadne sile – SAD, Japan, EU i ostali - pripremile plan za iskorištavanje rekordnih količina nafte iz zaliha za izvanredno stanje, kako bi se nadoknadila gotovo sva nafta iz Perzijskog zaljeva koja bi bila izgubljena u slučaju da Iran blokira Hormuški tjesnac.
Hrvatskoj takav plan, kažu stručnjaci, nije nužan jer mi ne uvozimo naftu iz Perzijskog zaljeva, već bi se država trebala pripremiti za to kako ublažiti cjenovni udar na građane ako dođe do sukoba Irana i SAD-a.
'U slučaju da se tjesnac zatvori na samo tjedan dana, procjenjujem da bi cijena nafte na svjetskim tržištima skočila za 10 posto', kaže Igor Dekanić, profesor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
Kad je riječ o domaćim zalihama nafte i naftnih derivata, za njih se brine Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (Handa).
Europska unija propisala je za svoje članicu obvezu držanja zaliha nafte i naftnih derivata u količini 90-dnevne potrošnje. I Hrvatska će se morati od sredine ove godine držati tih pravila.
Trenutno, prema podacima Hande, u obaveznim zalihama imamo 10.000 tona motornih benzina, 52.000 dizelskog goriva i 293.000 tona sirove nafte.
Kad bi se to sve preradilo, Hrvatska bi imala motornih benzina za 56 dana, dizelskog goriva za 37 dana, lož ulja za 93 dana, mlaznog goriva za 99 dana i plinskog ulja za 26 dana.
Stanje će se još popraviti do kraja mjeseca, kada stiže dodatnih 80.000 tona sirove nafte i 40.000 tona dizelskog goriva. Tad ćemo ukupno imati benzina za 70 dana, dizela za 55, loživog ulja za 119, mlaznog goriva za 126 i plinskog ulja za 33 dana.
