Naplata državnih jamstava odobrenih pulskom Uljaniku lani je državni proračun gurnula u deficit, a novim financijskim injekcijama za Đuru Đakovića i Croatia Airlines Vlada je ove godine nastavila s pokušajima spašavanja posrnulih državnih kompanija. Kakva je praksa drugih europskih zemalja u izdavanju jamstava za različite oblike državnih intervencija pokazuju svježe objavljeni podaci Eurostata
Analiza Eurostata otkriva da se Hrvatska prema odobrenim jamstvima na teret državnog proračuna u visini od 1,4 posto BDP-a (720 milijuna eura) 2018. nalazila na samom začelju država članica Europske unije. Najveći dio jamstva odobren je za kredite brodograđevnoj industriji te za financiranje državnih infrasturkturnih projekata (cestogradnja, željeznice, i sl.). Tijekom 2018. od ukupno izdanih jamstva naplaćeno je 2,7 milijardi kuna, a riječ je najvećim dijelom o jamstvima izdanim pulskom Uljaniku.
Rekorder po izdanim jamstvima je Finska, u kojoj država jamči za obveze i imovinu trećih strana u visini od čak 32,6 posto BDP-a.
vezane vijesti
Za razliku od Hrvatske, Finska ne odobrava jamstva za spašavanje posrnulih državnih kompanija nego je visoka razina jamstava uglavnom vezana uz mjere socijalne politike. Između ostaloga, država odobrava jamstva za gradnju socijalnih stanova. Također, građanima koji odluče kupiti stan država izdaje jamstvo uz uvjet da vlastitim učešćem sredstvima pokrivaju 10 posto vrijednosti nekretnine.
Visoku razinu državnih jamstava bilježe i Austrija (16,3 posto BDP-a), Danska (14,8 posto BDP-a) i Njemačka (12,8 posto BDP-a). S druge strane, najnižu razinu jamstava imaju Irska i Slovačka, u kojima država nema običaj izdavati garancije.
U većini država članica glavni jamac je središnja vlast, osim Danske, Finske i Švedske, gdje značajan udjel jamstava imaju jedinice lokalne uprave. U pojedinim državama poput Belgije, Španjolske, Francuska i Cipra glavni dio garancija vezan je uz sanaciju banka pogođenih financijskom krizom.
Kada je riječ o dugovima javnih poduzeća koji bi mogla pasti na teret države, rekorder je Grčka, a najbolje stoji Hrvatska. U Hrvatskoj takvi dugovi iznose tek 4,2 posto BDP-a pri čemu se svega 0,1 posto odnosi na obveze državnih banka, a 4,1 posto na obveze ostalih poduzeća.
Razina obveza u pravilu je znatno viša u državama u kojima su financijske institucije u većoj mjeri pod državnom kontrolom. Tako se primjerice, u susjednoj Sloveniji penju do trećine BDP-a, a u pojedinim državama, poput Nizozemske i Grčke premašuju 100 posto BDP-a.
Glavni razlog visoke razine ovih obveza je taj što podaci uključuju financijske obveze banaka u većinskom državnom vlasništvu. Pritom treba naglasiti da financijske institucije istovremeno imaju značajnu razinu imovine, koja nije obuhvaćena statistikom.
Eurostat je objavio i podatke o lošim kreditima odobrenim od strane Vlade i državnih institucija. Najviše nenaplativih kredita u visini od 32,4 posto BDP-a ima Cipar, a Hrvatska se s 1,2 posto BDP-a nalazi na visokom četvrtom mjestu. Od ukupno 62 milijuna eura 'loših' kredita najveći dio odnosi se na zajmove koje je odobrila Hrvatska banka za obnovu i razvoj. (HBOR).
