Na predstavljanju rezultata istraživanja za 2018. voditeljica hrvatskog istraživačkog tima Slavica Singer u srijedu je kazala da se već godinama ponavlja gotovo isti obrazac problema te da se i dalje ne čini dovoljno da se oni uklone.

Pojašnjavajući zašto Hrvatska još nije poduzetnička zemlja, rekla je da je to u načelu zbog kvalitete poduzetničke okoline.

"U Hrvatskoj je najveći problem s vladinim politikama prema regulatornom okviru, koji je godinama vrlo zahtjevan i kompleksan, umjesto da je jednostavan i stimulirajući za poduzetnike. Problemi su i nedostatak kvalitetne suradnje između poslovnog i istraživačkog sektora te nedostatak obrazovanja za poduzetničke kompetencije", navela je.

Naglasila je da Hrvatska po tehnološkoj opremljenosti u prosjeku EU, ali po učešću novih proizvoda na dnu EU, dodavši da se na tržištu ne postiže konkurentnost zbog dobre tehnološke opremljenosti, nego zbog konkurentnih proizvoda.

Na razini i u vrhu EU smo, pak, po namjerama za poduzetničke pothvate, koje su sužene zbog nestimulirajuće okoline, kao i po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika unutar poduzeća, koja nije dovoljno prepoznata.

"Ne smijemo 'čekati Godota', nego sami moramo tražiti rješenja", kazala je Singer.

Po NECI indeksu Hrvatska posljednja među 18 članica EU

Prema istraživanju, Hrvatska je po vrijednosti NECI indeksa (National Entreprenurship Context Index) od 3,83 na zadnjem mjestu među 18 zemalja EU, čiji je prosjek ocjene 5,12.

Najlošije rezultate Hrvatska bilježi u kategorijama vladinih politika prema regulatornom okviru, barijerama za ulazak na tržište, istraživanju i razvoju, obrazovanju i društvenim vrijednostima.

Percepcija o prilikama u neposrednoj okolini stagnira, a razlika između Hrvatske (33,1 posto) i EU ( 44,2 posto) još uvijek je vrlo velika.

Hrvatska je u vrhu EU po iskazanim poduzetničkim namjerama (22,4 posto), ali je veći dio pokretanja poslovnih pothvata iz nužde, a ne zbog uočene prilike, pokazuje istraživanje.

U Hrvatskoj se u 2018. pojačava intenzitet ukupne rane poduzetničke aktivnosti (9,6 posto) i po tom pokazatelju je iznad prosjeka EU, ali je to ponovno rezultat jačanja poduzetničke aktivnosti zbog nužde.

Motivacijski indeks u 2018. se zadržao na 1,9 i po njemu je Hrvatska na začelju u EU. Naime, u EU ima u prosjeku 5,3 puta više onih koji u poduzetničku aktivnost ulaze zbog uočene prilike.

Hrvatska ima nedovoljno "odraslih" poduzeća, starijih od 42 mjeseca - broj “odraslih” poduzeća je na razini od oko 4,2 posto, a to je samo 62 posto od EU prosjeka u 2018..

Najčešći razlozi izlaska iz poslovne aktivnosti su neprofitabilnost (19,7 posto), porezna opterećenja i birokracija (19,2 posto) i nova poslovna prilika (18,5 posto).

Hrvatska i dalje ima malo rastućih poduzeća te i dalje ima znatno više poduzeća koja ulažu u najnovije tehnologije, ali manje poduzeća s novim proizvodima. Pokazatelj konkurentnosti pozicionirao je Hrvatsku s 24,6 posto malo ispod EU prosjeka, koji iznosi 27,7 posto.

Po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika Hrvatska je iznad prosjeka EU, jer 9,6 posto zaposlenika ima poduzetničku aktivnost unutar poduzeća, dok je prosjek za EU 7,6 posto. Sektorska rasprostranjenost novih poslovnih pothvata u Hrvatskoj pokazuje rast u sektoru usluga, ali je još uvijek znatno manje pothvata temeljenih na uslugama prema potrošačima.

Društveni stav prema poduzetnicima u Hrvatskoj je loš i negativan, pada broj onih koji smatraju da poduzetnici imaju visok društveni status.

Najintenzivniji rast poduzetničke aktivnosti pokazuju Dalmacija te Istra, Primorje i Gorski Kotar, a najveći pad je u Lici i Banovini, gdje je i razina poduzetničke aktivnosti najniža, ali se poboljšava motivacijski indeks. Također, najniža pozitivna percepcija o prilikama je u Lici i Banovini te Slavoniji i Baranji, a najviša u Istri, Primorju, Gorskom Kotaru i Dalmaciji.

Kao preporuke za poduzetno djelovanje u istraživanju se navode suradnja i istovremenost, pojednostavljenje regulatornog okvira, jačanje inovacijskog kapaciteta, financijsko jačanje postojećih programa, pokretanje programa podrške malim i srednjim poduzećima za korištenje usluga industrijskih dizajnera, osposobljavanje formalnog obrazovanja za izgradnju poduzetničkih kompetencija učenika i studenata i druge mjere.

Global Entrepreneurship Monitor (GEM) istraživanje za Hrvatsku od 2002. provodi Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR), uz potporu Hrvatske udruge banaka i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, a hrvatski istraživački tim, uz voditeljicu Slavicu Singer, čine Nataša Šarlija, Sanja Pfeifer i Sunčica Oberman Peterka.

U GEM istraživanju u 2018. sudjelovalo je 49 zemalja, koje čine 66 posto svjetskog stanovništva i 85,8 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda. U Hrvatskoj, istraživanje je svake godine obuhvatilo po 2000 ispitanika.