HUP skor, kojim se mjeri napredak odnosno rezultat reformi u 12 područja ključnih za bolje poslovanje u Hrvatskoj, za 2018. godinu iznosi 37 bodova, što je za jedan bod manje nego godinu ranije, istaknuto je u srijedu na predstavljanju tog indeksa u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP)
Ovaj HUP skor pokazuje da ostajemo na začelju Europske unije, najgora smo članica, naglasila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.
Podsjećajući kako HUP stalno upozorava na potrebu reformi, Deranja je rekla kako neće biti snažnijeg efekta na gospodarstvo ako reforme dolaze samo iz Ministarstva financija.
vezane vijesti
Gospodarski rast koji je ponovo uspostavljen 2015. nakon dugih šest godina krize predstavljao je indikator gospodarske snage i dobrih izgleda. Smanjenje skora u 2018. godini treba tumačiti kao naznaku da aktualni impuls rasta ima ciklički, odnosno prolazan karakter. Dubinske gospodarske i institucionalne strukture ostaju slabe zbog izostanka reformi, poručuju poslodavci.
Niti jedan skor u 12 područja ne prelazi dvije trećine maksimalne vrijednosti, što znači da Hrvatska nema izrazitu konkurentsku prednost u nekom području.
Najveći vidljivi napredak ostvaren je kod fiskalne konsolidacije (s 54 boda lani na 56 bodova ove godine), kod produktivnosti i konkurentnosti (s 34 na 45 bodova) te kod ponude kapitala (s 36 na 42 boda). Zabrinjavajuće je što je ocjena HUP skora obrazovnog i mirovinskog sustava i dalje 'u crvenom', ali je zadržan na 26, dok je pravosuđe na 33 boda.
Najveća negativna promjena je pad skora investicijskih i poslovnih barijera (s 35 bodova lani na 23 boda ove godine), slijedom rasta troškova osnivanja poduzeća i povećanja broja procedura za dobivanje građevinskih dozvola te u javnoj administraciji zbog naglog rasta broja dana potrebnih za pokretanje posla. Područja opterećenja gospodarstva (19 bodova) i tržišta rada (22 boda) iz godine u godinu pokazuju se kao kritična.
'Hrvatska bilježi slab napredak i stagnira jer se drugi uspješnije i brže mijenjaju u prilagođavanju novim okolnostima i uvjetima. Opterećenje gospodarstva je i dalje previsoko, zbog čega ne možemo biti u cijelosti zadovoljni zadnjim valom poreznih promjena. Iako ih smatramo korakom u dobrom smjeru, one su nedovoljne da bi gospodarstvu dale ozbiljniji pozitivan poticaj, a on nam je nužno potreban da bismo održali i sadašnje stope rasta. Posebice se to odnosi na opterećenje plaća', ukazala je Gordana Deranja i dodala:
'Stanje na tržištu rada zaista je teško – kvalificirane radne snage nema dovoljno, a pritisak na rast plaća je velik. Problem je što poslodavci sa sadašnjim opterećenjem, poreznim i svakim drugim, nemaju prostor za daljnje i bitnije povećanje plaća bez ugroze održivosti poslovanja. Umjesto da se traži prostor za veća rasterećenja tvrtki i građana, proračun nam nastavlja rasti. Očito iz velike krize nismo ništa naučili. Kao država i dalje nastavljamo trošiti više nego što zarađujemo. Samo smo dio skupih kredita sada zamijenili sredstvima iz fondova EU-a, i ta sredstva su jedini razvojni moment proračuna za 2019. U njemu nema naznaka nikakvih ozbiljnih reformi i to je ono što nas sve treba brinuti.'
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, prilikom predstavljanja rezultata rekao je kako mu je žao što niti jedna Vlada ne koristi HUP skor kao alat koji joj može pomoći u radu i razvoju reformskih programa s kojima bismo kao zemlja brže napredovali.
'Bez snažnijeg gospodarskog rasta neće doći do zaustavljanja odlaska ljudi iz zemlje, posebice mladih i onih u naponu radne snage. A u ovim uvjetima taj rast ne može biti veći. Dapače, ozbiljan deficit radne snage može ugroziti i ovakav rast kakav sada imamo. To nije problem samo poslodavaca, to je problem koji se mora rješavati sistemski i sveobuhvatno. O tome hoće li sljedeće godine biti dovoljno sobarica, konobara, trgovaca, tokara i varilaca ovise i plaće liječnika, nastavnika, policajaca i vojnika', ukazao je Majetić i upozorio:
'Sve ono na što HUP skor ukazuje kao na neuralgične točke ponavlja se iz godine u godinu - opterećenje gospodarstva, tržište rada, zdravstveni, obrazovni i mirovinski sustav, pravosuđe. Vlada poduzima korake, ali oni nisu dovoljni jer su naslijeđeni problemi ogromni. Spori smo, a promjene koje provodimo ne idu dovoljno duboko i široko da bi se mogle zvati reformama. Zbog toga su i njihovi dosezi ograničeni, a mi, kada se usporedimo s drugim zemljama, ostajemo iza njih, zarobljeni na dnu Europske unije.'
