Prema Horvatovim riječima, do kraja godine napravit će se kvalitetna analiza administrativnog rasterećenja i neporeznih davanja kako bi se početkom prosinca javnosti, ponajprije realnom poduzetničkom sektoru, mogao prezentirati akcijski plan rasterećenja u segmentu neporeznih davanja.

'U tom akcijskom planu pripremamo oko 400 mjera, radikalni iskorak unutar kojeg ćemo neke od administrativnih barijera pokušati, ako ne ukinuti, onda drastično smanjiti', kazao je ministar Horvat.

Poslodavci su pozdravili Horvatove dobre namjere, ali nisu sretni s tempom reformi. 'Ministar je najavio nastavak smanjenja parafiskalnih nameta početkom iduće godine, u iznosu otprilike od 1,2 milijarde kuna. Željeli bismo da smanjenje krene odmah, ali odluka je na Ministarstvu i čekamo njihovu reakciju', poručuje Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.

Ambiciozan start, pa zastoj

I ranije su vladajući puno obećavali, ali realizacija bi uvijek podbacila. Aktualna Vlada s bivšom ministricom gospodarstva Martinom Dalić krenula je vrlo ambiciozno. U prvoj godini plan je obuhvatio 104 mjere s predviđenim uštedama od 1,5 milijardi kuna. Međutim do kraja prošle godine provedeno je oko 60 posto mjera, a realizacija preostalih prebačena je za 2018. godinu.

U veljači ove godine donesen je novi Akcijski plan kojim je predviđeno rasterećenje gospodarstva kroz 98 mjera u visini od 626 milijuna kuna. Najveće uštede predviđene su u području Porezne uprave, a u većini slučajeva riječ je o administrativnim rasterećenjima ukidanjem pojedinih procedura. Tako je, primjerice, ukidanjem obveze vođenja evidencije i dostavljanja izvještaja o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada, doprinosa i poreza (obrazac IP) predviđena ušteda od čak 470,6 milijuna kuna.

Puno rjeđe se smanjuju direktna financijska davanja koja najviše zabrinjavaju poduzetnike. U registru različitih parafiskalnih naknada pobrojano je čak 547 takvih davanja koja predstavljaju godišnji teret od devet milijardi kuna ili 2,8 posto BDP-a. Pritom veći dio (5,1 milijardu kuna) opterećuje poduzetnike, a manji (3,8 milijardi kuna) građane.

Najveći dio positno

Najveći dio tereta za poduzetnike odnosi se na manji broj financijski zahtjevnih nameta, koji su ove godine uglavnom ostali nedirnuti. Prema analizi HUP-a, poduzetnike najviše opterećuju naknada za uređenje voda, članarina turističkim zajednicama, članarina HGK-u, spomenička renta, naknada za općekorisnu funkciju šuma, naknada za uporabu javnih cesta, komunalna naknada, RTV pristojba u segmentu prijevoza, naknada za ostvarenje prava služnosti i građenja te naknada za neispunjenje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Poslodavci ističu da nisu protiv nameta kao takvih, ali žele njihovo snižavanje i transparentnost u njihovom korištenju. Traže da se nameti od kojih poduzetnici nemaju direktne koristi ukinu, a naknade koje imaju svrhu usklade s protuvrijednosti usluge koju dobivaju za njih. Također, apeliraju da se parafiskalnih nameta oslobode mali poduzetnici, kojima su takvi nameti veliko opterećenje, osobito u ranoj fazi poslovanja.

Mali poduzetnici oslobođeni su jedino nameta vezanog za općekorisnu funkciju šuma. 'Ovu naknadu više ne plaća otprilike 90 posto poduzetnika. Naknadu plaćaju samo pravne i fizičke osobe koje ostvaruju ukupni godišnji prihod i primitak veći od tri milijuna kuna', ističu u HUP-u.

Među pretjeranim obvezama ističu se parafiskalni nameti propisani telekom operaterima, na koje odlazi gotovo polovica iznosa kapitalnih ulaganja telekomunikacijskog sektora, odnosno 1,03 milijarde kuna. Od toga najveći dio odlazi na naknadu za pravo puta i uporabu radiofrekvencijskog spektra.

Pritom je naknada za pravo puta primjer neadekvatnog omjera cijene i koristi. Riječ je o godišnjoj naknadi koju operator kao vlasnik komunikacijske infrastrukture treba plaćati vlasnicima zemljišta, odnosno putova i cesta kojima prolazi njihova infrastruktura, a iznos ovisi o kilometrima puta koji koristi operator na području pojedinog grada ili općine.

Koliko je u pojedinim slučajevima visina te naknade apsurdna, svjedoče i rezultati analize Ekonomskog instituta Zagreb, koji pokazuju da postoji znatan broj gradova i općina u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj u kojima iznos naknade za pravo puta na građevinsko i poljoprivredno zemljište nadmašuje tržišnu cijenu tog zemljišta po četvornom metru.

Poduzetnici često kritiziraju turističku članarinu, čija svrha često nema veze s njihovim poslovanjem. Trenutno je u proceduri nova zakonska regulativa kojom se značajan broj djelatnosti, čiji prihodi nisu vezani uz turizam, oslobađa od obveze plaćanja ovoga nameta.

Turističku članarinu, primjerice, više neće morati plaćati tvrtke koje se bave pomorskim i obalnim prijevozom robe, izdavanjem računalnih igara i softvera te programiranjem. Istovremeno, članarina je uvedena za prihode od provizija i naknada, uz obrazloženje da im se prihodi iz tog segmenta poslovanja izrazito povećavaju u vrijeme turističke sezone.

Na udaru je i članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori. Iako su postojale inicijative za ukidanjem obveznog članstva, plaćanja članarine oslobođen je manji dio poduzetnika (j.d.o.o.-i), a do stvarnog smanjenja mjesečnih članarina za sve ostale članice HKG nije došlo. HUP predlaže smanjenje članarine i postupno ukidanje obveznog članstva.