Rekao je to savjetnik za energetsku učinkovitost u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Đorđe Balabušić na današnjem okruglom stolu pod nazivom 'Decentralizirano energetsko planiranje, obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost, učešće građana i održivi razvoj' u organizaciji Društva za oblikovanje održivog razvoja i zaklade Heinrich Boll Hrvatska.

Energetska učinkovitost jedan je od prioriteta u strateškim energetskim dokumentima Hrvatske, kao što je to i u Europskoj uniji. Unatoč tome, Hrvatska kao i većina zemalja EU-a neće do 2020. godine postići ciljeve politike 'tri puta 20', to jest smanjenja emisije stakleničkih plinova za 20 posto te povećanja udjela obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za isti taj postotak, kaže Balabušić.

Po njegovim riječima, Hrvatska provodi programe energetske učinkovitosti, a temelj je Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, za koji treba donijeti još četiri pravilnika, što se planira učiniti do ljeta.

Hrvatskoj bi, smatra Balabušić, dobro došla središnja energetska agencija koja će koordinirati rad lokalnih i regionalnih, no u krizno vrijeme država nije sklona otvaranju novih agencija, dodaje.

Projekti energetske učinkovitosti smanjuju troškove za središnji i lokalne proračune, pridonose očuvanju prirode i donose poslovne mogućnosti, smatra Ana-Maria Boromisa iz Instituta za međunarodne odnose.

U Hrvatskoj, međutim, kaže ona, nedostaje sredstava za inicijalne investicije premda praksa pokazuje kratak rok njihova povrata. Nedostaju i iskustva i inženjerskih znanja, kaže Boromisa.

Na okruglom stolu teme su i energetski održive zajednice te sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama.