Domaćinstva s manjkom prostora čine se još manjima u doba koronakrize, kada se u brojnim kućanstvima djeca igraju u istoj sobi u kojoj roditelji moraju raditi. Uz to, prenapučena kućanstva predstavljaju veći rizik za širenje virusa.

Prema podacima Eurostata, najveći problem s prenapučenim domaćinstvima ima Rumunjska, u kojoj gotovo polovica stanovništva nema dovoljno stambenog prostora. Među zemljama s izrazito lošim stambenim uvjetima su i Latvija s 43,4 posto stanovnika u pretrpanim stanovima te Bugarska (41,6 posto) i Hrvatska (39,3 posto).

Zanimljivo je da navedene zemlje prednjače po raširenosti privatnog vlasništva nad nekretninama. Tako u Rumunjskoj čak 95 posto građana živi u svom stanu ili kući, a Hrvatskoj i Litvi gotovo 90 posto građana ima vlastiti krov nad glavom.

S druge strane, razvijene europske zemlje, u kojima znatno veći postotak građana živi u unajmljenim stanovima, stoje puno bolje sa stambenim prostorom. Najmanje stanovnika u prenapučenim kućanstvima živi na Cipru, tek 2,5 posto, a izuzetno nizak postotak bilježe Irska (2,7 posto), Malta (3,4 posto) i Nizozemska (4,1 posto).

Znatno viši standard od prosjeka imaju i Španjolska, Belgija, Finska, Njemačka, Francuska, Luksemburg, Danska i Portugal.

Unazad nekoliko godina standard stanovanja u Hrvatskoj donekle se popravio. No pozitivni su pomaci spori pa se nismo puno odmaknuli od začelja europske ljestvice.