Kratkoročni najam stanova putem internetskih platformi doveo je do velikih poremećaja na stambenom tržištu u brojnim europskim metropolama i turističkim središtima. Zbog rasta cijena najma, nedostatka stambenog prostora i izbjegavanja plaćanja poreza gradske vlasti sve više europskih gradova odlučile su ući u sukob s internetskim divovima poput Airbnb-a
Ovih dana iz Beča je stigla još jedan inicijativa da se rad internetskih platformi za iznajmljivanje smještaja regulira na razini Europske unije. Na prošlotjednom sastanku Povjerenstva za gospodarsku politiku Europskog odbora regija član bečke Gradske skupštine Peter Florianschütz priložio je očitovanje kojim se traži promjena zastarjele Direktive o e-trgovini.
Promjene se odnose na pristup podacima, pravnu sigurnost, odgovornost platformi i stanovanje. Cilj je da platforme radi utvrđivanja poreznih obveza gradovima ustupe podatke o svojim iznajmljivačima.
vezane vijesti
'Problem je što globalne kompanije poput Airbnb-a ne žele davati lokalnim upravama podatke o iznajmljivačima i stanovima kako bi one mogle kontrolirati naplatu poreza i bolje regulirati tu djelatnost kroz mjere stambene politike', pojašnjava Iva Marčetić iz Prava na grad, koja se u sklopu europske inicijative 'Stanovanje za sve' u Hrvatskoj bori za povećanje javnog stambenog fonda.
Najviše problema izazvala je 'poplava' kratkoročnog najma koji, zbog rasta cijena najamnina i smanjenja stambenog prostora za dugoročni najam, ugrožava pristupačno stanovanje u većim gradovima.
Za reguliranje kratkoročnog najma se uz Beč se zalažu i gradovi poput Amsterdama, Pariza, Londona, Barcelone, Berlina, Madrida, Bordeauxa i Krakova pri čemu su neki od njih poduzeli su i konkretne poteze protiv Aribnb-a.
Najoštrije su reagirale gradske vlasti Berlina koje su 2016. zabranile kratkoročni najam fizičkim osobama. Ove su godine ipak ublažile restrikcije dopustivši vlasnicima stanova da stambeni prostor u kojima žive iznajmljuju bez ograničenja, a dodatne stanove u vlasništvu maksimalno 90 dana godišnje.
Međutim, da bi to mogli činiti vlasnici objekata prethodno moraju isposlovati posebne dozvole od svojih općina.
Dozvole su uveli i gradski oci Barcelone koji su prošle godine naredili Airbnbu da iz svoje ponude izbaci sve stanove koji su se oglašavali bez bez potrebnih papira.
Također, kako bi spriječile nelegalno iznajmljivanje s Airbnom su dogovorile da u svakom trenutku imaju uvid u podatke o iznajmljivačima i nekretninama u ponudi.
Zakonodavci u Madridu, iznervirani činjenicom da je većina stambenih jedinica u centru grada postala predmet iznajmljivanja, propisali su da u kratkoročni najam putem Airbnb-a u centru grada ne može ući niti jedan stambeni objekt koji nema vlastiti, zasebni ulaz. Takva odlukla madridske gradske vlasti pogodila je 95 posto stanodavaca iz centra koji su svoje objekte oglašavali na online platformama.
Osim poremećaja na stambenom tržištu i problema s naplatom poreza, ekspanizija kratkoročnog najma putem internetskih platformi dovodi i do drugih negativnih trendova.
Jedan od njih je postupni gubitka kulturnog identiteta jer centre gradova sve više napušta lokalno stanovništvo, a naseljavaju ih turisti, poslovnjaci i drugi povremeni posjetitelji.
Negativne posljedice ekspanzije kratkročnog najma prisutne su i u Hrvatskoj. Sve više ih trpe stanovnici Zagreba i jadranskih turističkih središta - Dubrovnika, Splita i Zadra, ali zasad nema nikakvih službenih reakcija nadležnih.
Iva Marčetić zalaže se za strožiju regulaciju kratkoročnog najma po uzoru na spomenute europske gradove. 'Trebalo bi regulirati duljinu iznajmljivanja tako da ne može biti dulja od određenog vremena, primjerice dva mjeseca godišnje. I ono što gradovi poput Berlina imaju, da ako netko želi iznajmiti sobu radi poboljšanja primanja to slobodno može učiniti preko Airbnb-a, ali ako netko iznajmljuje cijeli stan mora dobiti posebnu dozvolu od grada', smatra Marčetić.
Berlin kao dobar primjer reguliranja kratkoročnog najma ističe i profesor Gojko Bežovan s kojim smo nedavno razgovarali o stambenoj politici u kontekstu najava ministra Štromara o izradi strategije stanovanja.
Jedan od načina destimuliranja kratkoročnog najma je i povećanje poreza. Marčetić ističe da su gradske vlasti u Hrvatskoj početkom ove godine imale priliku regulirati kratkoročni najam podizanjem iznosa paušalnog poreza takvim iznajmljivačima, ali nijedan grad nije iskoristio tu mogućnost.
Ona se zalaže i za različiti porezni tretman malih i velikih iznajmljivača. 'Gradovi bi trebali prepoznati različite tipove iznajmljivača. Nije isto kada netko iznajmljuje jednu sobu kako bi si popravio životni standard ili kada netko iznajmljuje deset stanova', zaključuje Marčetić.
