U 2023. godini u svim zemljama članicama Europske unije bilo je 362.400 stalno zaposlenih, profesionalnih vatrogasaca, koji su činili 0,18 posto udjela u ukupnom broju zaposlenih u Uniji
U usporedbi s godinom ranije, 2022., broj profesionalnih vatrogasaca porastao je za 3200.
Prema statistikama koje prati Eurostat, najviši udio profesionalnih vatrogasaca u radnoj snazi imala je Hrvatska, jer predstavljali su udio od 0,49 posto radne snage.
Glavnu operativnu snagu vatrogastva u Hrvatskoj čini 28.739 operativnih članova dobrovoljnih vatrogasnih društava i 3476 profesionalnih vatrogasaca u javnim vatrogasnim postrojbama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima.
Hrvatsku po udjelu vatrogasaca slijede Estonija i Grčka, u kojima vatrogasci čine 0,39 posto radnog kontingenta, a najmanji udio vatrogasaca u ukupnoj radnoj snazi imale su Nizozemska (0,05 posto svih radnika) te Finska i Slovenija (0,13 posto svih zaposlenika).
Na razini EU-a 61 posto profesionalnih vatrogasaca ima između 30 i 49 godina, a u toj podgrupi najviše ih je pak u dobi od 40 do 44 godine - njih čak 65.500.
Potrošnja svih država EU-a na vatrogastvo lani je iznosila 37,8 milijardi eura, što je 7,8 posto više novca nego što je potrošeno 2021. godine.
Na protupožarnu zaštitu najmanje troši Danska – samo 0,1 posto državnog proračuna - a slijede je Malta, Slovenija, Portugal i Austrija, gdje se na vatrogastvo troši 0,3 posto proračuna.
Najveće izdatke za vatrogasce ima Rumunjska (0,7 posto državne potrošnje), a Hrvatska je u samoj sredini s 0,4 posto od ukupnog proračuna potrošenog na vatrogastvo.