Ovog puta imali smo izravnu pomoć država poduzećima i građanima te je ona ublažila posljedice covid krize. Radi se o preko 10 posto BDP-a u razdoblju od druge polovine 2020. do prve polovine 2021. godine. U kasnijoj fazi na ove mjere došlo je postepeno otvaranje gospodarstava zahvaljujući pojavi cjepiva.

U konačnici, nakon rekordnog pada gospodarske aktivnosti, uslijedio je isto tako brz oporavak te smo dosegli razine BDP-a iz 2019. godine, iako trend pretpandemijskog rasta još nije dosegnut. Naime proizvodni segment u potpunosti se oporavio, ali uslužni sektor pod utjecajem pandemije još uvijek nije. Ovakav oporavak popraćen je visokim stopama inflacije koje su dosegle rekordne razine zabilježene u posljednjih 30 i više godina. To je poprilično iznenadilo mnoge ekonomske analitičare, pogotovo one centralnih banaka, koje sada jasno najavljuju da će se u budućem razdoblju morati više posvetiti kontroli cijena u gospodarstvu.

Nakon iznimno brzog i uspješnog oporavka u 2021. godini očekujemo nastavak pozitivnih trendova u godini pred nama, iako stope rasta više neće biti tako visoke s obzirom na to da nema više spomenutog fiskalnog stimulansa, a najavljeno je i napuštanje ekstremno labave monetarne politike nekih središnjih banaka. Međutim, kada govorimo o usporavanju rasta, treba reći da će te stope i dalje biti poprilično visoke, odnosno daleko veće od prosječnog rasta koji smo imali unazad proteklih desetak godina, čak i ako izuzmemo 2020. godinu. Ovo se poglavito odnosi na Europu, u kojoj će monetarna politika ostati poprilično ekspanzivna, a europski fond za oporavak EU Next Generation nadomjestit će nestanak potpora gospodarstvima pojedinih država.

Unatoč određenim rizicima, očekujemo pozitivno makroekonomsko okruženje koje bi trebalo podići korporativne zarade i potaknuti rast dionica. Što se tiče obveznica, najviše očekujemo od hrvatskih, jer bi trebale profitirati od ulaska u eurozonu.

Obvezničko tržište

Sukladno makroekonomskim projekcijama, u 2022. godini očekujemo tranziciju fiskalne i monetarne politike prema normalnijem stanju. Centralne banke u ovakvom okruženju balansiraju između dva cilja - poticanja zaposlenosti i ekonomskog rasta te obuzdavanja viših razina inflacije. Korijen visoke inflacije u 2021. godini bio je zastoj u globalnim lancima nabave, a koji nisu pod izravnim utjecajem monetarne politike. Centralne banke zbog toga su bile oprezne prilikom projekcija inflacije, a koja je ostala na višim razinama dulje od očekivanog. U SAD-u i Velikoj Britaniji već svjedočimo promjeni retorike monetarne politike te očekujemo postepen rast kamatnih stopa. U odnosu na SAD, eurozona svjedoči nižim stopama rasta i inflacije te labavijoj monetarnoj politici. Iz navedenih razloga u eurozoni se očekuje nešto slabiji rast kamatnih stopa u idućoj godini.

S obzirom na zdravu makroekonomsku sliku i spomenuta sredstva iz EU Next Generationa, razlike u kamatnim stopama u regiji i periferiji trebale bi se sužavati, no ne nužno više od rasta benchmark stopa (njemačke državne obveznice). U takvom okruženju preferiramo obveznice kraćih dospijeća uz aktivnije trgovanje te korištenje volatilnosti i kratkoročnih ekstrema. Najpozitivniji smo što se tiče hrvatskih obveznica na krilima uvođenja eura. Dobra vijest objavljena sredinom studenog je podizanje rejtinga hrvatskog duga za jednu razinu, u investicijski razred, Agencije Fitch. Bazni scenarij usvajanja eura je i dalje 2023. godina, a ovisno o tome očekuje se daljnje dizanje rejtinga.

Dioničko tržište

Nakon snažne 2021. godine, koja uspjeh može zahvaliti labavoj monetarnoj politici vodećih centralnih banaka i snažnom oporavku zarada kompanija, i dalje ostajemo optimistični, no vidimo nešto više rizika nego lani. Rizici prvenstveno proizlaze iz nepredvidljivosti, a tu mislimo na razvoj pandemije, brzinu normalizacije opskrbnih lanaca, geopolitičke tenzije i sl. Upravo nesigurnost najčešće stvara volatilnost, iako treba napomenuti da ona može ići u oba smjera i potencijalno iznenaditi boljim rezultatom, kao što je to na kraju krajeva bilo ove godine. U uvjetima postepeno rastućih kamatnih stopa, koje smo spomenuli ranije, vodeći pokretač dioničkog tržišta trebale bi biti zarade kompanija. Nešto više kamatne stope čak mogu dovesti do blagog spuštanja valuacijskih razina (mjerenih primjerice omjerom cijene i zarada), no snažan gospodarski rast trebao bi dovesti do rasta zarada koji to može nadmašiti. Dodatno, kompanije su spremne za snažniji ciklus ulaganja koji u budućnosti može osigurati vrlo dobre stope rasta. Najvažnije je zapravo to da očekivanja tržišta nisu previsoka, stoga postoji realna šansa da se postignu ili čak nadmaše.

Vjerujemo da tradicionalni value sektori poput financija ili energije mogu u narednoj godini donijeti najviše vrijednosti. To su sektori relativno nižih valuacija te su povijesno iskazivali dobru izvedbu u uvjetima gospodarske ekspanzije, ali i rastućih kamatnih stopa. S obzirom na to da Europu, Japan i regiju u većoj mjeri karakteriziraju gore navedene značajke zbog sektorske kompozicije tržišta, optimistični smo oko njihovog razvoja u narednoj godini. Ipak, s obzirom na rizike, portfelj je bitno izbalansirati rastućim tehnološkim sektorom te defenzivnijom farmacijom ili telekomima. Posebno je to bitno u uvjetima slabije predvidljivosti gospodarskog razvoja, stoga spomenuti ciklički sektori neće biti baš toliko snažno zastupljeni u našim portfeljima kao što je to bilo ove godine.