Hrvatska ima priliku postati središte podregije jugoistočne Europe ako na vrijeme provede strukturne reforme i prepozna važnost internacionalizacije poslovanja te novih tržišta poput Rusije i Turske, zaključci su najnovije studije konzultantske kuće Roland Berger Središnja i istočna Europa u 2020. - Perspektive razvoja i izazovi novog desetljeća
Studija, u kojoj je sudjelovalo 320 vodećih menadžera iz regije, predstavljena je jučer u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta na stručnom skupu koji je okupio istaknute predstavnike hrvatske poslovne i akademske zajednice.
Središnja i istočna Europa bit će glavno područje rasta u Europi, iako se neće vratiti među najbrže rastuća gospodarstva na svijetu, pokazalo je istraživanje.
Srednja Europa razvit će gospodarstvo pretežno temeljeno na inovacijama, dok će se neke zemlje jugoistočne Europe nižom cijenom rada i dalje morati natjecati s gospodarstvima zone BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina).
'Korporacije su već počele dijeliti regiju na više podregija, a oko 60 posto menadžera drži da će se trend povećavanja razlika među zemljama regije sigurno ubrzati. Zbog toga ćemo današnju središnju i istočnu Europu za deset godina promatrati isključivo kroz podregije. Hrvatska se u ovom procesu redefiniranja može nametnuti kao središte podregije jugoistočne Europe', procjenjuje Vladimir Preveden, izvršni partner zagrebačkog ureda Rolanda Bergera.
Hrvatska, kako se navodi, do 2020. godine neće dovršiti tranziciju u razvijenu zemlju niti će se osjetnije primaknuti prosječnom BDP-u starih zemalja članica Europske unije po paritetu kupovne moći.
Hrvatski menadžeri su u predviđanju razvoja poslovanja u svom sektoru znatno oprezniji od regionalnog prosjeka, nova radna mjesta jedva da očekuju, gospodarsku budućnost vide u održivom turizmu, a ocjena koju su dali budućoj važnosti ruskog kapitala najviša je u regiji i dvostruko iznad prosjeka.
Nedovoljno efikasne javne institucije, nezadovoljavajuća infrastruktura te problem korupcije menadžeri iz regije drže ključnim čimbenicima koji će i dalje otežavati razvoj.
Ljudski kapital nameće se kao još jedan od ograničavajućih faktora rasta u narednih 10 godina. Istraživanje je pokazalo da je Hrvatska po odljevu mozgova među najugroženijima, na 122. mjestu na svijetu, u regiji je bolja tek od Bugarske i Srbije.
Energetika, ITC, farmaceutska industrija i zdravstvo budući su generatori rasta, smatraju vodeći ljudi regionalnih kompanija. Sektorima koji su ovisni o sirovinama, poput kemijske i automobilske industrije menadžeri predviđaju stagnaciju u narednom desetljeću.
