'Stvaranje svijeta bez dima cigarete naša je transparentna vizija', kaže nam Letica, a kako bi Philip Morris tu viziju pretvorio u stvarnost, kontinuirano ulaže u razvoj tehnologije i znanost koja stoji iza bezdimnih proizvoda. 'U konačnici, upravo nam je komercijalizacija takvog proizvoda omogućila otvaranje 300 novih radnih mjesta u Hrvatskoj, uz postojećih 125 zaposlenika Philip Morrisa Zagreb te 80-ak kolega koji osiguravaju distribuciju proizvoda u cijeloj zemlji', govori sugovornica čija je tvrtka samo lani po osnovi trošarina i PDV-a uplatila 2,7 milijardi kuna u državni proračun.

Pandemija koronavirusa događaj je koji je obilježio ovu, ali i koji će obilježiti iduće poslovne godine. Kako se vaša kompanija u Hrvatskoj nosi s koronakrizom, kako ste poslovali i radili u periodu lockdowna i je li vam pandemija poremetila planove za Hrvatsku?

Kao i na većinu drugih kompanija, i na naše je poslovanje ova kriza imala utjecaja. Ponajviše se to odnosi na činjenicu da nismo bili u mogućnosti realizirati neke od prethodno planiranih aktivnosti, a tu je i efekt manjeg broja turista, što značajno utječe na naše poslovanje u Hrvatskoj. Ponosna sam na cijeli tim jer smo pokazali izuzetnu sposobnost brze prilagodbe novonastaloj situaciji i zaštitili svoje zaposlenike, osigurali kontinuitet opskrbe proizvodima te nastavili pružati podršku svojim potrošačima i partnerima čak i u ovakvim kriznim situacijama. Ono što moram istaknuti jest da su nam uvijek prioritet zdravlje i sigurnost zaposlenika, što potvrđuje i niz načela koja smo odmah uspostavili, između ostalog sigurnost svih radnih mjesta i plaća, ali i niz drugih pogodnosti koje smo omogućili našim zaposlenicima. Tijekom 15 godina aktivnog poslovanja Philip Morrisa u Hrvatskoj, susretali smo se s mnogim izazovima, a ovo je neupitno jedan od najizazovnijih perioda, no i period u kojem smo puno naučili te brže pokrenuli neke promjene.

Početkom travnja, kad je uveden lockdown, u Hrvatskoj su porasle trošarine na sve vrste duhanskih proizvoda. Kakav je bio utjecaj rasta trošarina na poslovanje?

Uz mnoge izazove s kojima se nosimo svi u ovoj krizi, naša industrija je u travnju ove godine suočena s porastom trošarina na sve kategorije duhanskih proizvoda. Specifičnost tog travanjskog porasta je u tome da su trošarine na cigarete, koje količinski čine više od 90 posto ukupnog tržišta duhanskih proizvoda u Hrvatskoj, porasle za osam do devet posto, dok su trošarine na sve druge duhanske proizvode (sitno rezani duhan, grijani duhanski proizvodi, cigare, cigarilosi, novi duhanski proizvodi) porasle značajno više, i to za 33 posto. Činjenica je da su u posljednjih desetak godina trošarine na duhanske proizvode u Hrvatskoj značajno porasle, što je uglavnom bilo vezano uz obvezu dostizanja minimalnih razina trošarina EU-a. Te razine su dostignute i Hrvatska je trenutno na dvadeset i drugom mjestu po visini trošarina na cigarete u EU. Što se tiče utjecaja porasta trošarina na industriju i poslovanje, značajan rast poreznog tereta kao posljedicu je imao i rast maloprodajnih cijena, a to svakako ima učinak na promjene u potrošnji, prije svega na djelomično pomicanje potrošnje prema cjenovno niže pozicioniranim proizvodima, no i na porast ilegalne trgovine i potrošnje.

Koliko Philip Morris Zagreb godišnje uplaćuje u državni proračun Republike Hrvatske?

Kao kompanija koja posluje i zapošljava velik broj ljudi u Hrvatskoj, u državni proračun uplaćujemo davanja po više osnova. Ako govorimo samo o porezima na duhanske proizvode, u 2019. godini u proračun iz osnova trošarina i pripadajućeg PDV-a uplatili smo preko 2,7 milijardi kuna.

Jesu li hrvatski potrošači dobro prihvatili proizvode s grijanim duhanom i jesu li oni počeli uzimati ozbiljan dio kolača tržišta klasičnih cigareta?

S obzirom na to da smo s proizvodom za grijanje duhana pod nazivom IQOS prisutni na hrvatskom tržištu tek unazad dvije godine, teško je govoriti o uzimanju ozbiljnog dijela kolača cigaretama, iako je istina da smo u ovoj kategoriji trenutno najuspješniji igrač na tržištu. To nam jasno pokazuje da hrvatski potrošači cijene inovativnost i kvalitetu proizvoda. Nažalost, zakonodavstvo se mijenja sporije od razvoja proizvoda te je u našoj zemlji informiranje pušača o postojanju manje štetnih alternativa pušenju krajnje ograničeno. Posebice je važno navesti da se kod ovih proizvoda duhan grije, a ne sagorijeva, a upravo je gorenje duhana glavni uzrok bolesti povezanih s pušenjem. Ono što primjećujemo, ne samo u Hrvatskoj, već i diljem svijeta, jest da potrošači traže manje štetne alternative cigaretama. Naše poslovanje u Hrvatskoj počiva na cigaretama, no nije tajna da bismo željeli promijeniti zastupljenost cigareta u našem poslovanju u korist grijanih ili drugih inovativnih proizvoda kojima možemo odgovoriti upravo na potrebe potrošača za alternativama koje predstavljaju manji rizik u odnosu na nastavak pušenja. Ono što je pritom važno osigurati jest da se radi o proizvodima koji se temelje na znanstvenim dokazima, proizvodima iza kojih stoji kvaliteta te koji su proizvedeni po najvišim standardima.

U domaćim medijima provlači se teza da se Phillip Morrisu išlo na ruku trošarinskom politikom zbog nižeg opterećenja trošarinama u proizvodima s grijanim duhanima u odnosu na klasične cigarete. Kako komentirate te navode?

Smatram da je za postavljanje svake teze preduvjet iznijeti sve činjenice te koristiti istinite informacije. Ne znam izvor takvim tezama u nekim domaćim medijima, ali važno je reći da na temu trošarina postoji puno javno dostupnih informacija koje dokazuju da je takva teza u potpunosti netočna. Ovom prilikom nabrojat ću tri ključne činjenice koje ukazuju na to. Prije svega, postoje različite kategorije nikotinskih proizvoda. Osim cigareta, tu su još cigare, cigarilosi, sitno rezani duhan, nikotinske vrećice za oralnu uporabu, grijani duhani i elektroničke cigarete. Zakonodavstva širom svijeta posebno definiraju različite kategorije duhanskih proizvoda i hrvatski sustav trošarina tu nije iznimka. U Hrvatskoj primjerice na duhan koji ćete sami smotati ili onaj koji ćete staviti u lulu nećete platiti jednaku trošarinu kao na cigarete, već ćete platiti manju. Isto vrijedi i za grijane duhanske proizvode, cigare, cigarilose itd. U isto vrijeme uopće nećete platiti trošarinu za nikotinske vrećice za oralnu uporabu ili za elektroničke cigarete.

Hoće li se neki proizvod oporezovati više ili manje, to ovisi o mnogo razloga, poput različitih karakteristika proizvoda, (ne)etabliranosti kategorije ili, kad govorimo primjerice o grijanim duhanskim proizvodima ili elektroničkim cigaretama, još i različitoj štetnosti koju konzumacija tih proizvoda predstavlja za njihove korisnike u odnosu na cigarete. Najnoviji primjer dolazi iz Njemačke, u kojoj je prošli tjedan održana parlamentarna javna rasprava na temu oporezivanja grijanih duhanskih proizvoda i elektroničkih cigareta, a koja je uključivala i desetak uvaženih znanstvenika različite ekspertize. Tijekom te rasprave zauzet je stav da porezni sustav treba u obzir uzeti rizike povezane s navedenim proizvodima, uz objašnjenje da se radi o značajno različitim proizvodima u odnosu na gorive proizvode, da je osnovni uzrok bolesti povezanih s pušenjem vezan uz gorenje te da porezni sustav treba osigurati podršku prelaska pušača na grijane duhanske proizvode i elektroničke cigarete.

Drugo, kategorija grijanih duhanskih proizvoda je u pravni sustav Hrvatske, kao i iznos poreza za istu, unesena prije nego li je bilo koja kompanija započela s komercijalizacijom tih proizvoda, što je javno dostupna informacija. Ova nova kategorija definirana je u skladu s definicijama koje vrijede u drugim zemljama svijeta te je istom logikom uređeno i njeno oporezivanje. Razina oporezivanja ovih proizvoda, u odnosu na cigarete, u Hrvatskoj je danas na razini prosjeka zemalja EU-a. Trenutno na hrvatskom tržištu ove proizvode ne komercijalizira samo Philip Morris, kako se pogrešno ističe u navedenoj tezi, već i British American Tobacco, a na globalnom tržištu postoji još nekoliko proizvođača. Važno je napomenuti da je svakom proizvođaču koji se želi okušati u ovoj kategoriji proizvoda omogućena komercijalizacija pod potpuno istim poreznim uvjetima. Teza o trošarinskoj politici koja bi išla nekome na ruku samo zato što je komercijalno uspješniji potpuno je pogrešna.

I na kraju, u nekim medijima pojavljuju se netočne informacije prema kojima je u travnju ove godine porasla samo trošarina na cigarete, dok je trošarina na grijane duhanske proizvode ostala nepromijenjena. Istina je, kako sam već navela, da su u travnju ove godine povećane trošarine na obje navedene kategorije (kao i na još neke), pritom na cigarete za oko osam do devet posto, a na grijane duhanske proizvode značajno više od toga, i to za oko 33 posto, što je također javno dostupan podatak.

Kako ste općenito zadovoljni trošarinskom politikom u Hrvatskoj, je li ona adekvatna našem tržištu, može li je se ikako popraviti?

Ono što je važno jest osigurati nesmetano poslovanje, a za to je nužno uspostaviti postupno i predvidivo povećanje poreznih opterećenja. Naravno da bismo mi kao poduzetnici uvijek željeli manje poreze. Kako sam već rekla, u Hrvatskoj su trošarine na duhanske proizvode značajno rasle u proteklom desetljeću kako bi se dosegle minimalne razine što ih je propisao EU. S obzirom na projekcije usporavanja gospodarskog rasta zbog aktualnih zdravstvenih izazova, sada će više nego ikad biti važno pažljivo promišljati odmjerenu te predvidivu poreznu politiku, koja će u obzir uzimati realnosti poput karakteristika proizvoda, njihove etabliranosti na tržištu, sivog tržišta i drugog.

U oporezivanju različitih duhanskih proizvoda treba imati na umu i oporezivanje koje je usklađeno s razinom štetnosti što je konzumacija pojedinih proizvoda predstavlja za njihove korisnike. Da uzimanje u obzir koncepta smanjene štete ima smisla, potvrdile su i brojne relevantne institucije diljem svijeta, poput Američke agencije za hranu i lijekove, Federalnog instituta za procjenu rizika Njemačke, Državne agencije za javno zdravstvo Engleske i mnogih drugih koje su prepoznale potencijal smanjene štetnosti proizvoda za grijanje duhana, ali i drugih novih proizvoda koji predstavljaju bolju alternativu cigaretama.

Visoke trošarine navodno su i jedan od razloga zbog kojih BAT planira ugasiti proizvodnju u tvornici u Kanfanaru. Kako to komentirate i što bi za domaću duhansku industriju značilo gašenje proizvodnje u Istri?

Vrlo je nezahvalno špekulirati o poslovnim odlukama drugih kompanija, stoga ću se samo referirati na javno dostupne podatke i na službene izjave u medijima kako se kontinuirano rade evaluacije proizvodnih lokacija. Nije tako neuobičajeno za multinacionalne kompanije da kontinuirano traže načine racionalizacije poslovanja na globalnoj razini. Isto je tako znano da je opcija gašenja proizvodnje u Kanfanaru nakon isteka pet godina ugovorena još 2015. godine, prilikom akvizicije TDR-a. Međutim bilo bi se teško uvjeriti u to da bi domaće trošarine bile ključan faktor u odlučivanju o gašenju proizvodnje u Kanfanaru kad se prema kompanijskim izvješćima i medijskim istupima više od 80 posto te proizvodnje plasira u izvoz, na što se ne primjenjuju hrvatske trošarine. Za preostali dio proizvodnje koji se plasira na domaćem tržištu porezni uvjeti su jednaki kao i za bilo kojeg drugog sudionika tržišta. Razlike nema. Činjenica je da su domaće količine u zadnjih pet godina relativno stabilne, a da je ukupan rast trošarina na cigarete u istom tom periodu bio nešto manji od porasta maloprodajnih cijena, što je ostavljalo prostor za rast jedinične profitabilnosti.

Kakvi su vam planovi do kraja ove i u idućim godinama - spremate li investicije ili uvođenje novih proizvoda u Hrvatsku? Koliko ljudi radi u vašoj kompaniji, kakve ste poslovne rezultate ostvarili u protekloj godini?

Stvaranje svijeta bez dima cigarete naša je transparentna vizija. Kontinuirano radimo na tome kako najbolje odgovoriti na potrebe naših potrošača te ulažemo u razvoj tehnologije i znanost koja stoji iza bezdimnih proizvoda, manje štetnih alternativa cigaretama. To je ono na čemu nastavljamo graditi budućnost kompanije jer vjerujemo da bolje alternative cigaretama mogu unaprijediti živote ne samo ljudi koji puše, već i svih oko njih. U konačnici, upravo nam je komercijalizacija takvog proizvoda omogućila otvaranje 300 novih radnih mjesta u Hrvatskoj, uz postojećih 125 zaposlenika Philip Morrisa Zagreb te 80-ak kolega koji osiguravaju distribuciju proizvoda u cijeloj zemlji. U protekloj 2019. godini zabilježili smo rast poslovanja u Hrvatskoj, temeljen na značajnim investicijama u proizvode i nova radna mjesta, na predanom radu i ustrajnosti u ostvarenju naše vizije. Ono što je zasigurno obilježilo ovu, 2020. godinu jest odluka Američke agencije za hranu i lijekove (FDA), kojom je IQOS, sustav za grijanje duhana prisutan i u Hrvatskoj, svrstala u kategoriju duhanskih proizvoda modificiranog rizika (MRTP - Modified Risk Tobacco Product), što pokazuje da je IQOS, iako ne bez rizika, potpuno drugačiji proizvod od cigareta i da je bolji izbor za punoljetne pušače koji bi inače nastavili pušiti.