U petak je u zgradi Hrvatskog Telekoma, Jessica Gioglio stručnjakinja iz područja marketinga i neuroznanosti te autorica dvije knjige održala predavanje o važnosti i učinkovitosti 'storytellinga' i emotivne povezanosti kompanije sa svojim potrošačima, a predavanje je održano u sklopu Brandstroming sessiona koje Hrvatski Telekom tradicionalno odražava za svoje zaposlenike i partnere
Gioglio je svoju karijeru započela na Comcast-u, globalnoj američkoj medijskoj i tehnološkoj kompaniji, a svojevremeno je radila i kao marketinški savjetnik za Dunkin’ Donuts, TripAdvisor and Sprinklr.
Zašto su priče važne?
Od pojave prvog čovjeka koji je prije skoro 2,5 milijuna godina, u vrijeme kada su se ljudi skrivali po pećinama, prelijevao priče iz svoje zajednice u crteže kojima su oslikane mnoge zidine pećina diljem svijeta, pa sve do današnjeg tehnološki razvijenog čovjeka koji svoje priče može ispričati na nekoliko različitih načina putem nekoliko različitih kanala – da se zaključiti da su ljudi oduvijek pričali priče. Ljudi vole pričati priče, to im je nekako prirodno gotovo urođeno pa svoje svakidašnje anegdote rado podijele s drugima, bilo da ih ispričaju, posnime, poslikaju, pišu o njima ili otpjevaju.
'Priče nam pomažu da se međusobno upoznamo, da bolje razumijemo jedni druge, ali i živote jedni drugih. Naši mozgovi programirani su tako da preferiraju priče u komunikaciji', objasnila je Gioglio.
Storytelling u čovjekovu mozgu aktivira dopamin koji je zapravo glavni krivac zašto osoba neke događaje koji su joj se dogodili zapamtit više nego što bi možda neke druge. Kada se osoba zatekne u situaciji koja na nju intenzivno djeluje, ona u tom trenutku jače osjeća emocije kao što su, primjerice, nelagoda, sram, ljutnja ili strah, upravo radi ispuštanja dopamina.
Kroz storytelling osoba, isto tako, jako često vizualizira priču koju sluša ili čita što joj omogućuje da se bolje poveže s tom pričom ili se čak s njom poistovjeti. Međutim, ono što je zapravo krucijalno jest da osoba kroz slike koje ili vidi ili stvara u svojoj glavi osjeti samu priču, a upravo se na taj način stvara jedan kompletan doživljaj onoga što joj je prezentirano bilo riječima ili slikama.
Taj doživljaj je ključan elemente svake priče, a da bi se postigao željeni doživljaj bitan je način pričanja priče. Kako će se priča prezentirati, kako će se ispričati, kakve emocije govornik u sugovorniku želi probuditi, koja je poanta priče, kojim kanalom će se priča plasirati i koja je publika? Sve su to pitanja na koja Gioglio ima jasne odgovore.
Mikro i makro priče
Statistički podaci pokazuju kako je priča brenda bitna. Svaka kompanija treba imati svoju priču jer se kroz priču konzumenti povezuju s proizvodom, a kroz proizvod s kompanijom. Ono na što svaka kompanija treba ciljati jest upravo na tu povezanost s kompanijom. Što je povezanost snažnija, to su konzumenti lojalniji.
'Postoje mikro i makro priče. Makro priče su one na kojima se temelji sama kompanija, a odgovaraju na pitanje 'zašto'. Što kompanija želi postići svojim proizvodom, koji je njezini krajnji cilj, zašto pruža uslugu koju pruža i zašto se odlučila baš na tu uslugu? Dok su mikro priče strategije storytellinga, a obuhvaćaju u čemu je sve kompanija dobra', kazala je Gioglio.
Najbolji način povezivanja s konzumentima, objašnjava Gioglio, je pokazati im da kompanija nije tipičan korporacijski div orijentiran samo na zaradu, već je fokusirana i orijentirana na svoje konzumente, njihovo zadovoljstvo i iskustvo s kompanijom.
Upoznajte svoje konzumente
Gioglio ističe kako je najbitnije poznavati svoje konzumente i što je njima bitno pa sukladno tome kreirati i razvijati svoj proizvod.
Kojim će kanalima kompanija komunicirati sa svojim konzumentima i putem kojih će promovirati svoje proizvode ovisi o ciljnoj skupini za koju kompanija proizvodi svoje usluge. Ako su ciljna skupina mladi onda govorimo o TikToku i Instagramu, a ako se radi o starijim osobama onda će se kompanija više oslanjati na Facebook ili televiziju kao na primarne kanale prenošenja svoje poruke i prezentiranja svoje priče, a na koji način će kompanija prezentirati svoju priču tj, kako će pristupiti svojim konzumentima isto ovisi o ciljnoj skupini.
Kako se istaknuti?
A kako je vječito pitanje na koji način biti drugačiji od konkurencije i istaknuti svoj proizvod u moru sličnih ili čak istih, Gioglio napominje, kako ponekad neka ekstravagantna priča nije ona koja će kompaniji donijeti prvo mjesto na tržištu, već odnošenje prema konzumentima.
Dopustiti konzumentima da upoznaju tim koji stoji iza proizvoda koje koriste je nezanemariv element svakog uspješnog poslovanja. Stvoriti osjećaj pripadnosti, prijateljstva i povjerenja je ono što prodaje proizvod, a ispričati priču o tome kako kompanija upravo to postiže je najbolja priča koja može biti ispričana.
vezane vijesti
Održana i panel-rasprava
Nakon predavanja održana je i panel-rasprava, koji je moderirao Ante Kurtović (Junior Brand Manager HT-a), a s Gioglio su razgovarale i Ivana Frankol (Brand Manager HT-a) i Tihana Sedlar Krauz (Social Media & Esports project lead HT-a).
U toj je raspravi Gioglio istaknula ključne emocije koje brandovi moraju izazvati u korisnicima kako bi s njima ostvarili bolju povezanost te se osvrnula na kompetitivno područje telekomunikacija koje često može biti zasićeno sličnim proizvodima.
Predstavnice Hrvatskog Telekoma podijelile su primjere storytellinga iz tekekomunikacijske industrije i iz područja društvenih mreža s kojima su se susrele tijekom svojih karijera.
