U Hrvatskoj i baltičkim zemljama situacija je kritična u pogledu razvoja trgovačkih centara jer kupovna moć stagnira ili čak pada te se trgovački centri bore za preživljavanje, pokazuje istraživanje tvrtke RegioPlan Consulting. U Hrvatskoj je u 2009. godini bilo svega nekoliko otvorenja trgovačkih centara, ali to je ipak značilo preko 150.000 m² novih površina, što je viši rast nego u Češkoj, Slovačkoj ili Sloveniji
Prošle godine je u srednjoj i istočnoj Europi otvoreno oko 160 novih trgovačkih centara, čime je postojeća površina narasla na 4 milijuna kvadratnih metara. Iako je tempo u odnosu na rekordnu 2007. godinu bitno usporio, broj planiranih projekata je viši nego dosad. 'Mnogi su projekti bili odgođeni, ali od malog broja se zaista odustalo', objašnjava Hanna Bomba-Wilhelmi, direktorica RegioPlan Consultinga.
Prijeti li nastajanje novog balona?
U samo dvadeset godina od pada komunizma, u istočnoj Europi su izgrađene tisuće trgovačkih centara. Posebno intenzivan razvoj bilježi se od 2000. godine pa nadalje. Vrhunac je dosegnut u 2007. godini, kada je bilo otvoreno više od 300 novih centara. Zanimljivo je i to što, usprkos financijskoj krizi i sporijem tempu ekspanzije velikih trgovaca, u istočnoeuropskoj regiji trenutno ima više od 1.000 novih projekata.
Ova brojka dijelom je i posljedica odgađanja nekih projekata u protekle dvije godine. Mnogi se nadaju oporavku, ali mora im postati jasno da je vrijeme nekvalitetnih projekata prošlo i da mnogi neće moći biti financirani. 'Mnogi projekti nemaju odgovarajući koncept za odabranu lokaciju', zaključuje Bomba-Wilhelmi.
Najviše novih otvorenja u 2009. zabilježeno je u Rusiji (preko 60), Turskoj (preko 40) i Poljskoj (oko 20). Zanimljivo je i to da je u Poljskoj i Rusiji prošle godine otvoreno više centara nego u 2008. Zbog visokog broja stanovnika, a time i potencijala, ove zemlje bilježe i najveći broj projekata. Za Poljsku i Tursku je također značajno to da su bile 'otpornije' na krizu od drugih zemalja regije.
U Hrvatskoj više trgovačkih površina nego u Njemačkoj
U Estoniji trenutno ima oko 400 m² na 1.000 stanovnika, što je više nego u Austriji, Njemačkoj ili Švicarskoj. Pritom treba napomenuti da je kupovna moć višestruko niža, a Slovenija ima gustoću na 1.000 stanovnika skoro istu kao i Austrija. U Hrvatskoj i baltičkim zemljama situacija se može nazvati kritičnom. Baltičke zemlje imaju visoku gustoću novih površina, a kriza ih je teško pogodila, što znači da kupovna moć stagnira ili čak pada te se trgovački centri bore za preživljavanje.
Razvoj trgovačkih centara u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj započeo je 70-ih godina i tekao relativno sporo. Gustoća trgovačkih površina na 1.000 stanovnika iznosi oko 300 m² u Austriji i Švicarskoj i 'samo' 100 m² u Njemačkoj, a time su te tri zemlje iza Estonije. Štoviše, Njemačka se nalazi iza Slovenije, Češke i Hrvatske. Dijelom je situacija takva zbog toga što te zapadnoeuropske zemlje imaju mnogo više trgovačkih zona u centru gradova te velikih trgovačkih ulica. U Austriji i Njemačkoj je trenutno u planu 50 centara, što obuhvaća gradnju novih i proširenje postojećih trgovačkih centara.
