Prema pisanju Reutersa, Institut za javne financije u srpnju će objaviti prvi 'Vodič za prezadužene' u kojem se govori o navici koju su Hrvati razvili nakon pada komunizma - da raspolažu kreditnim karticama i dižu kredite koje si ne mogu priuštiti.

Nakon dolaska stranih banaka i maloprodajnih lanaca devedesetih godina, u Hrvatskoj se dogodio kreditni bum i pretvorio Hrvate u jedne od najvećih potrošača u regiji.

Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, autor vodiča, kaže da je većina Hrvata sklona životu na visokoj nozi, koji je iznad njihovih primanja. 'Volimo se odijevati otmjeno, izlaziti, putovati, ići na ljetovanja i skijanje', kaže on i dodaje da prosječan Hrvat pod svaku cijenu želi ići ukorak sa svojim prijateljima, susjedima, kolegama.

Zato će i kupiti najmoderniji i najskuplji mobitel ili automobil, iako mu ne treba, kaže Bejaković, koji tvrdi da hrvatska kućanstva troše više nego što zarađuju zahvaljujući kreditnim karticama.

Svako domaćinstvo, nastavlja Bejaković, u prosjeku ima više od jednog kredita (1,4 kredita), prosječnog iznosa 19.500 kuna godišnje, što je triput više od prosječne plaće.

Upravo zato jedan od njegovih prvih savjeta kako štedjeti jest - odbacite kartice, plaćajte gotovinom. Ostali savjeti sugeriraju prestanak pušenja, vožnju do posla sa susjedom ili, jednostavno rečeno, prestanite trošiti više nego što zarađujete.

'Ljudi trebaju shvatiti da moraju biti odgovorniji i da ne postoji bogati stric koji će im priskočiti u pomoć', objašnjava Bejaković, koji smatra da je globalna financijska kriza racionalizirala potrošnju i među Hrvatima, pa je prodaja automobila pala za 40 posto.
Bejaković kaže da je u Hrvatskoj uvriježeno mišljenje da bi država trebala brinuti o zdravlju, mirovinama, zaposlenosti i fakultetskom obrazovanju građana. 'Upravo taj mentalni sklop treba promijeniti, tako da se ljudi počnu brinuti sami o sebi. A to je vrlo teško', zaključuje Bejaković.