Temelj za povlačenje tih sredstava, radi se o 333 milijuna eura za svaku kalendarsku godinu, biti će Program ruralnog razvoja koji je, doznaje se u Ministarstvu poljoprivrede, u završnoj fazi i trenutno se radi na tehničkim detaljima.

Uz to čeka se da EU dogovori proračun za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) za razdoblje od 2014. do 2020. godine koji pokriva i troškove ruralnog razvoja.

Očekuje se da će Bruxelles novi ZPP izglasati u studenome, a hrvatska Vlada bi u tom slučaju Program razvoja ruralnih krajeva usvojila u prosincu.

Iako se tad još mora čekati blagoslov Europske komisije (EK) što bi moglo potrajati sve do rujna iduće godine, prvi natječaji bit će raspisani već u ožujku.

U Ministarstvu poljoprivrede objašnjavaju kako neće biti moguće povući sredstva sve do usvajanja Programa od strane EK-a, ali korisnicima će biti priznati i pokriveni svi dotadašnji troškovi.

Ističe se kako je za razliku od IPARD-a (predpristupni program) povlačenje novaca za ruralni razvoj mnogo jednostavniji i brži. Korisnik ne mora biti u sustavu PDV-a, postoji mogućnost avansnog plaćanja 50 posto od iznosa potpore i ulaganje može početi već nakon prijave na natječaj.

Osim toga slabije su kontrole i na terenu se kontrolira samo 5 posto dok je u IPARD-u kontrola bila 100 postotna i to prije ugovaranja i plaćanja. Ipak iz Ministarstva naglašavaju kako to nije razlog da se korisnici opuste jer svaki projekt podliježe reviziji u 5-godišnjem razdoblju.

Koliko će Hrvatska stvarno izvući novaca iz Programa ruralnog razvoja ovisit će o pripremljenosti projekata. U Ministarstva se nadaju kako će iskorištenost biti veća od 50 posto što bi nas svrstalo među uspješnije zemlje.

Prema do sad iskazanom interesu spremno je oko 8 milijardi kuna vrijednih projekata.

Posebno se naglašava i važnost udruživanja poljoprivrednika jer individualno će biti vrlo 'teško, skupo i komplicirano' povući sredstva, upozoravaju iz Ministarstva.

'Na programu ruralnog razvoja domaći agrar prolazi ili pada. Radi se o najvažnijem strateškom dokumentu Hrvatske. To je velika šansa da hrvatski farmer postane konkurentan onom u Austriji ili Francuskoj', ističu u Ministarstvu poljoprivrede.