Poslovanje HT-a u mandatu ove Uprave omogućilo je kompaniji poziciju najvećeg privatnog investitora u Hrvatskoj. Hrvatski Telekom je u 2016. investirao 1,6 milijardi kuna, a u odnosu na prvu polovicu prošle godine investicije su porasle 17,6 posto ili 114 milijuna kuna. U prvoj polovici ove godine HT je investirao 759 milijuna kuna.

Predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković istaknuo je kako je ove godine u Hrvatskoj dodatno pojačan investicijski ciklus, što je omogućilo povećanje kapaciteta i pokrivenosti u mobilnoj 4G mreži. HT o ovom trenutku omogućava najveće korisničke brzine prijenosa u mobilnoj telefoniji u četiri najveća hrvatska grada, a prosječna brzina u 4G signalu u cijeloj zemlji veća je od 40 megabita po sekundi.

'Ulazak na tržište Crne Gore potvrdio je našu poziciju regionalnog lidera te je otvorio novu mogućnost razvoja Hrvatskog Telekoma i svih zaposlenika. Svjesni smo toga da ta pozicija nosi i veliku odgovornost. U narednom razdoblju na oba tržišta fokus nam je na poboljšanju korisničkog iskustva i razvoju novih usluga. Vjerujem da to možemo postići ulaganjem u STEM generacije, digitalnu i poslovnu transformaciju kompanije, infrastrukturu i tehnologiju nove generacije za naše korisnike', rekao je Tomašković.

Do kraja godine značajno će se povećati pokrivenost fiksnim širokopojasnim internetom. Pristupnim brzinama većim od 30 megabita po sekundi bit će pokriveno 876.000 kućanstava, tj. 58 posto od ukupnog broja kućanstava u Hrvatskoj. Optički pristup internetu bit će omogućen za 378.000 kućanstava, odnosno 25 posto od ukupnog broja kućanstava.

Kontinuirana ulaganja u infrastrukturu omogućila su modernizaciju agregacijske mreže te četverostruko povećanje kapaciteta u jezgrenoj mreži, pa se stabilnost usluge povećala za 80 posto. Do 2020. HT će samostalno ostvariti čak 70 posto ciljeva Digitalne agende, istaknuto je u Podgorici.

U Crnoj Gori predstavljena su dva strateška razvojna projekta. Jedan se odnosi na rješenja za pametne gradove i razvoj poslovnih modela za njihovu implementaciju. Zajedno s mrežom partnera, HT ima i rješenja iz područja tzv. interneta stvari. Riječ je o tehnologiji koja transformira život u gradovima, a dio rješenja financiran je iz fondova EU-a.

Primjer toga su električne punionice. Njih 70 posto u Hrvatskoj je pod HT-ovom upravom, a njihovo korištenje se u ovoj godini povećalo za sto posto. Dodatno, tu su rješenja za pametno gospodarenje otpadom, sustav pametnog plaćanja i upravljanja parkiranjem te sustav kontrole zraka.

Drugi strateški koncept je usmjerenost na bolje korisničko iskustvo kroz bržu i jednostavniju komunikaciju. Tu je ključna aplikacija Moj Telekom koja na jednom mjestu omogućava pregled svih usluga. Trenutno je to jedina telekom aplikacija na tržištu koja omogućava plaćanje računa, a uskoro dobiva i integrirani chat.

Razvoj oba koncepta naslonjen je na digitalnu i poslovnu transformaciju HT-a pokrenutu u svibnju ove godine. U nju će se u iduće tri godine uložiti 210 milijuna kuna. Transformacija podrazumijeva gašenje 20 postojećih IT sustava i uvođenje devet novih.

Tako velika transformacija izmijenit će cijelu kompaniju: poslovni procesi će biti smanjeni za 70 posto, dok će se broj automatiziranih koraka povećati za 57 posto uz 50-postotno pojednostavljenje portfelja usluga. Osnovni cilj transformacije pozicioniranje je HT-a kao predvodnika po korisničkom iskustvu na svim tržištima na kojima posluje.

Odgovarajući na novinarsko pitanje što budućnost nosi telekom industriji, Siniša Đuranović, stariji potpredsjednik HT-a zadužen za strategiju i poslovni razvoj, istaknuo je kako je u prošlosti izazov bio pretvoriti telekom iz inženjerske u marketinšku kompaniju, dok je danas izazov marketinšku kompaniju pretvoriti u tehnološku.

'U budućnosti ne samo da ćemo biti pokretač društva, već ćemo se projektima poput transformacije digitalizirati, pojednostaviti i to pojednostavljenje prenijeti na korisnika', rekao je Đuranović.

Tomašković i Boris Drilo, član Uprave HT-a za tehnologiju i IT, podsjetili su na to kolike neporezne troškove kompanija plaća te koliko je zapravo stroga hrvatska regulacija kada je u pitanju izgradnja mreže.

Naime, u fiksnoj mreži HT plaća vrlo skupa prava puta, dok je u mobilnoj mreži skup tzv. spektar, čija je cijena u Hrvatskoj nekoliko puta veća nego ona u Europskoj uniji. U EU spektar košta jedan eurocent, a u Hrvatskoj od četiri do osam centa. Osim toga, Hrvatska kasni s implementiranjem direktive EU-a kojom bi se smanjili troškovi gradnje i održavanja telekom infrastrukture, što bi potaknulo investicije u širokopojasni internet. Zbog kašnjenja te direktive, ti su troškovi u Hrvatskoj 30 posto veći nego u usporedivim zemljama poput Mađarske.