Gopalan je predstavio ključne trendove na globalnom tržištu. U fokusu industrije diljem svijeta je konsolidacija, koja prema njegovim riječima, u Europi kaska, posebice za Sjedinjenim Američkim Državama.

'SAD ima tri ili četiri nacionalna operatera pa si mogu priuštiti velike investicije. U Europi ima stotinjak telekom operatera. Druga velika stvar je da razlika između fiksne i mobilne mreže nestaje, a nastaju kombinirane mreže. Treća ključna stvar je 5G mreža', rekao je Gopalan te se zadržao na 5G tehnologiji:

'Uz nju fenomen edge computinga će postati sve bitniji. Kada budemo imali autonomne automobile nećemo moći čekati da signal od automobila putuje do centrale i natrag do automobila. Ta tehnologija će omogućiti operacije na daljinu gdje će robot istovremeno na jednom mjestu raditi iste pokrete kao kirurg na drugom mjestu. Jako smo ponosni što ćemo imati prvu 5G mrežu. U DT smo predani tome da budemo tehnološki lider'.

Tomašković je dodao kako su Hrvatski  i Crnogorski Telekom u skladu s europskom tehnologijom.

'Nas u negativnom smislu izdvajaju naknade za državu. Plaćamo najveće naknade za prava puta i mi o tome razgovaramo s Vladom kako bi i u fiksnom dijelu slijedili penetraciju broadbanda. U mobilnom dijelu slijedimo europske trendove. Testirali smo 4,5G mrežu, ali još nema uređaja koji bi to pratili. Za dvije godine ćemo imati brzine od 500 do 700 megabita po sekundi u downloadu', najavio je prvi čovjek Hrvatskog Telekoma.

No, ne očekuje da će sve proći glatko, ponovno zbog države. Naime, 5G mreža zahtjeva puno više takozvanog spektra koji se u Hrvatskoj dijeli s brojem herca i brojem stanovnika na kojem ga se može monetizirati.

'U EU je spektar jedan euro cent, a u Hrvatskoj od četiri do osam centi. To je problem zato što je jedna od prethodnih Vlada utrostručila cijene za spektar pa bi moglo biti problema s penetracijom. Tim potezom nam je Vlada povećala troškove za 20 milijuna eura u jednoj godini. To odbija strane investicije. Nama u DT-u postavljaju sasvim legitimno pitanje: zašto bi mi ulagali u Hrvatsku kada je okruženje toliko neizvjesno. Ti nameti su diskriminatorni za industriju', pojasnio je Tomašković.

Ljušev se nadovezao kako i Crnogorski Telekom ima problema s previsokom cijenom prava puta koja nije ujednačena u zemlji već ju određuje svaka od jedinica lokalne samouprave. Što se tamošnjeg tržišta tiče, Ljušev je rekao kako na njemu nema puno prostora za organski rast, kako se radi na revitaliziranju fiksne telefonije te kako je broadband područje od interesa za telekome jer u njemu ima potencijala za rast.

Upitan kako će se razvijati DT u Europi, Gopalan je obrazložio kako su protekle tri godine bile vrlo dobre i u Europi i u SAD-u. 'Naš je fokus na konsolidaciji tržišta. Mi smo na pravim tržištima koja će profitirati od povećane digitalizacije. Rast ekonomija i digitalizacije u Europi je snažan i mi smo zadovoljni portfeljem. Neke od najzanimljivijih prilika koje vidimo su u konsolidaciji i tu probleme mogu stvarati samo regulatorna ograničenja'.

Tomašković je dodao kako se HT u protekle četiri godine transformirao i pripremio za rast. Prilika su inovacije i investicije:

'Mi imamo investicije na razini od 1,6 milijardi kuna. Jedan smo od najvećih privatnih investitora uopće i planiramo zadržati tehnološko vodstvo. Investirat ćemo u fiksnu i mobilnu mrežu i u ono što je HT oduvijek radio, a to su ulaganja u ljude, posebno u STEM edukaciju jer to važno za društvo i za nas kao kompaniju. Mladi ljudi će dobiti priliku za poslove koje mogu raditi u međunarodnom okruženju, to im manje lokalne kompanije ne bi mogle pružiti', rekao je.

Upitan kako se sve to prenosi na kupce, Tomašković je odgovorio kako je strateška odrednica HT-a da bude operater prvog izbora. Naveo je kako korisnicima nudi najmodernije proizvode i usluge te kako se puno radi na tome da korisničko iskustvo bude bolje, što je ilustrirao činjenicom da je broj prigovora pao za 30 posto.

'Pokrenuli smo i najveći IT projekt u regiji gdje ćemo 20 IT sustava svesti na njih devet što će također pružiti bolje korisničko iskustvo. To je naša odgovornost kao najvećeg telekoma za tržištu', rekao je Tomašković.

Ljušev je pojasnio kako su operacije Crnogorskog telekoma pod silnim prilikom regulacije: 'To je imalo efekta na prihode koji su pali za oko 14 milijuna eura. Očito da je kompanija radila puno na troškovima, optimizirali smo gubitak prihoda manjim troškovima, ali nije bilo moguće izbjeći negativan utjecaj pada prihoda. Moje je mišljenje da ćemo u tradicionalnom modelu biznisa morati popraviti neke stvari, posebno u fiksnom dijelu, ali regulacija je tu i ona će dalje negativno utjecati na naš biznis. Moramo pronaći i nove izvore prihoda kako bi iskoristili naše strateške sposobnosti i produkciju. Jedan od tih izvora je ICT.'

Zaključno, Gopalan je rekao kako će se kroz nekoliko godina telekom industrija promijeniti na način tako da se operatere više neće promatrati kao pružatelje fiksnih ili mobilnih usluga već kao komunikacijske kompanije. Tomašković je podsjetio da se 5G mreže mogu očekivati 2020. godine te se nada da će do onda u Hrvatskoj preskočiti sve prepreke koje bi mogle otežavati njeno uvođenje.

Ljušev je istaknuo kako u idućim godinama puno očekuje od umjetne inteligencije i proširene stvarnost koje mogu dati puno koristi za korisnike i industriju. Prema Tomaškoviću dosta toga se može očekivati i od tehnologije big data koja će moći, primjerice, predvidjeti gdje će izbiti sljedeća epidemija neke bolesti što će u konačnici znatno povećati kvalitetu života.