"Prvi kvartal sigurno nije reprezentativan za ono što nas čeka u ostatku ove godine jer će gospodarski šok, koji je od travnja nadalje najjači, ostaviti ozbiljan trag po pitanjima naplativosti kredita (...) a doći će do rasta loših plasmana i troškova rezervacija u ostatku godine", upozorio je ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje na briefingu Hrvatske udruge banaka (HUB) na kojem je predstavljen i najnoviji HUB Pregled 2/2020.

Neto dobit banaka je u prvom tromjesečju iznosila 1,07 milijardi kuna, što je za oko 320 milijuna kuna manje no u istom razdoblju lani. Pritom je zabilježeno smanjenje neto prihoda po svim izvorima operativnog prihoda, napominje Šonje.

Tako je neto kamatni prihod banaka u prvom tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine pao za 3,7 posto (na 2,75 milijardi kuna), neto prihod od provizija i naknada za 6,3 posto (na 1,2 milijarde kuna), a ukupni neto prihodi iz poslovanja za čitavih 10 posto (na 3,45 milijardi kuna), pokazuju podaci iz HUB Pregleda.

Šonje navodi i kako su depoziti građana kod banaka do travnja porasli za 7,2 posto na godišnjoj razini. To pokazuje važnost stabilnog bankarskog sustava u krizama, jer smo kroz četvrti mjesec prošli bez ikakvih problema i poremećaja, poručio je.

Šonje napominje i da nije došlo do velike valutne supstitucije, u smislu prestanka sklonosti štednje u kunama, pa se tako udjel štednje u eurima zadržao na oko 60 posto.

"Iako je travanj u uvjetima zatvaranja donio neizbježnu kontrakciju potražnje za kreditima stanovništva, stanje kredita stanovništvu potkraj travnja zadržano je na višoj razini u odnosu na kraj prošle godine. Pritom Hrvatski građani mnogo više štede nego što uzimaju kredite, pa su ukupni depoziti građana kod banaka na kraju travnja iznosili oko 217 milijardi kuna, a ukupni krediti kućanstvima oko 134 milijardi kuna, što daje omjer kredita i depozita za sektor kućanstva od 61,7 posto", ističe se u HUB Pregledu.

Krediti stanovništvu su u prvom kvartalu bilježili rast od 8 do 9 posto, a po prvi put nakon dugog niza godina su stambeni krediti dosegnuli gotovinske nenamjenske.

Novi krediti stanovništvu brže su zaustavljeni od novih kredita poduzećima, koji su u ožujku snažno rasli, s obzirom da su im bili potrebni krediti za likvidnost.

U travnju ukupan realan pad prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini iznosio je 25,5 posto. Slični su i podaci za Poljsku i Češku, dok Šonje ističe da je dobra vijest što Njemačka bilježi pad od samo 6,5 posto.

"Njemačko gospodarstvo se ponaša i izgleda mnogo bolje od pesimističnih očekivanja koja smo imali prije mjesec ili dva. To daje dašak optimizma da bi oporavak od covid krize u srednjoj Europi mogao ići nešto brže no što se očekivalo", poručuje Šonje te dodaje da bi to na Hrvatsku moglo djelovati s određenim vremenskim pomakom.

Šonje dodaje i da nema poremećaja s kamatnim stopama i one su i dalje na povijesno niskim razinama. Direktor HUB-a Zdenko Adrović ističe da je prosjek kamatnih stopa na stambene kredite u Hrvatskoj pao na 2,8 posto te je ona niža u odnosu na ostale usporedive zemlje EU-a koje nisu članice eurozone, poput Mađarske, Poljske, Rumunjske i Bugarske.

Kamatna stopa na dugoročne kredite poduzećima iznosi pak 3,2 posto, a Adrović kaže da je to negdje na sredini, između minimalne i maksimalne kamatne stope od zemalja EU-a.

Adrović je izvijestio i da su banke do 10. svibnja u kategoriji stanovništva zaprimile ukupno 55.418 zahtjeva za moratorij na otplatu. Od toga je odbijeno 4,6 zahtjeva, odobreno njih 46,5 posto, a u obradi je još 48,9 posto zahtjeva. Pravne osobe, OPG-ovi i obrtnici su do 10. svibnja podnijeli 14.656 zahtjeva za moratorij kredita, od čega je odbijeno 2,8 posto, odobreno 48,8 posto, na 48,4 posto je u obradi.

Inače, na dan 30. travnja zatraženi moratoriji su u vrijednosti oko osam posto ukupnih kreditnih plasmana stanovništvu i oko 25 posto plasmana poduzećima.

Ako dođe do rasta nezaposlenosti, kao i umanjenja prihoda građana, Adrović kaže da u segmentu stanovništva očekuju i porast zahtjeva za moratorije.